Laguna - Bukmarker - „Dolazak matadora“: Nalet svežeg vazduha i preko potrebnog nekorektnog rokenrola - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Dolazak matadora“: Nalet svežeg vazduha i preko potrebnog nekorektnog rokenrola

Beogradska Laguna nedavno je objavila novi i dugoočekivani roman Branka RosićaDolazak matadora“.

Zašto kažem dugoočekivani? Zato što sam sticajem okolnosti znala da već neko vreme radi na novom romanu i trud i rad se definitivno vide. Pred čitaocima je uzbudljiva, ironična, crnohumorna slika današnjeg politički korektnog, woke društva, u kome je sasvim normalno da se sretnu Jovanka Orleanka i Raskoljnikov 21. veka.

Kroz priče o Maksu, glumcu u senci oca glumčine, osuđenog na sporedne uloge i predstave po tržnim centrima, i njegovom drugaru Gavranu, advertajzeru kome se smučio korporacijski svet, Rosić čitaocima bukvalno prinosi ogledalo ispred lica u kome vide ne samo Srbiju već svet u kome žive, koji se u poslednjih nekoliko godina okrenuo naglavačke. I Rosić to radi šmekerski i sa stilom. Tu nema optužbi, nema nametanja svojih stavova – sve je vrlo jasno, vrlo gospodski izloženo da čitalac sam izvlači svoje zaključke.

Maks, naš Raskoljnikov, dobija priliku kakva se događa jednom u životu. Moćna žena mu predlaže da bude glavni glumac u sofisticiranoj prevari, što on – željan da jednom ima glavnu ulogu – prihvata, sa neizbežnim posledicama.

Gavran, koji napušta advertajzing, odlazi u Francusku gde živi kao ulični svirač. Tamo upoznaje i zaljubljuje se Kamij i nudi joj (ne)očekivani poklon koji samo neko ko je reklamni mag može da dâ – društvenu revoluciju čija je ona Jovanka Orleanka. Revolucija prerasta u pokret koji preti i na kraju guta svoju decu.

Kroz njihove priče provejava čitava plejada likova, što stvarnih – od Vivijen Vestvud i Dejmijena Hersta, preko Emanuela Makrona i Bona (apsolutno sam oduševljena njegovim izlaskom iz priče), što izmišljenih – mada bi bolje bilo reći nepoznatih, a sve se dešava u senci korone i haosa koji je taj virus uneo u sve naše živote i okrenuo ih naglavačke.

A tu je i sada izluđujuće popularna i politički korektna woke kultura negiranja prošlosti, prepričavanja i peglanja istorije, odbacivanja Diznijevih likova kao nedovoljno rasno, polno, seksualno, štagod raznovrsnih, o čemu Rosić piše sa ironičnim i duhovitim otklonom starog pankera.

„Dolazak matadora“ je nalet svežeg vazduha, preko potrebna doza nekorektnog rokenrola i najbolji Rosićev roman do sada. Jedva čekam sledeći! Najtoplija preporuka!

Autor: Ksenija Prodanović
Izvor: Nedeljnik


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.