Laguna - Bukmarker - Dž. M. Kuci, „Fo“ – Preoblikovanje klasika - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Dž. M. Kuci, „Fo“ – Preoblikovanje klasika

Roman „Fo“ Dž. M. Kucija predstavlja preradu osamnaestovekovnog klasika „Robinzon Kruso“ Danijela Defoa. Takva intertekstualnost predstavljala je više nego legitimnu književnu strategiju osamdesetih godina dvadesetog stoleća, kada je štivo južnoafričkog nobelovca izvorno objavljeno. Međutim, „Fo“ nije puka postmoderna igrarija, nego je promišljena uz pomoć, pre svega, postkolonijalnog pristupa. Na kratkom prostoru od sto sedamdesetak stranica – bar kad je u pitanju Lagunino izdanje u izvrsnom prevodu Arijane Božović – Dž. M. Kuci stiže da „originalu“ pridoda likove Suzan Barton i pisca Foa a njemu samom biografske podatke autora romana „Robinzon Kruso“. Na primer, obojica su bili u zatvoru zbog političkih i ekonomskih problema, a jedna od Foovih razlika u odnosu na pisca iz osamnaestog veka jeste ta što mu se oduzima plemićki prefiks „de“ koji je ovaj sam dodao sopstvenom prezimenu. Drugim rečima, počev od imena, Fo predstavlja kritiku aristokratije. Ovu nameru autora dopunjuje glavna razlika između Kucijevog i izvornog Robinzona: ni on više nije aristokrata, a kada treba da se vrati u civilizaciju, umire jer bi povratkom izgubio smisao života. Prethodno je na ostrvo došla njegova faktička udovica Suzan Barton koja kasnije pokušava da angažuje Foa da napiše priču o kojoj govorimo.

Nema sumnje da su Kucijevi zahvati u odnosu na Defoovu knjigu znatni i sa dramaturške, i ideološke strane. S obzirom na to da na engleskom Fo znači „neprijatelj“, a da bi lik pod tim imenom pokušao da napiše priču o ostrvu ne onako kako se stvarno desila nego tako da bude što komercijalnija, i roman i glavni i naslovni junak služe južnoafričkom autoru i za kritiku kapitalizma i potrošačkog društva. S druge strane, Kucijev Petko je kastrirani Crnac odsečenog jezika – tako da ne može do kraja biti jasno da li je istinski ljudožder kao onaj, Defoov – dok je Suzan proživela ostrvsku priču ali se ne usuđuje da nam je do kraja preda lično već uz pomoć muškarca, makar i uspešnog pisca… Tako roman Džona Kucija na malom prostoru uspeva da bude i kontraknjiga Defoovom klasiku, i žestoka kritika savremenog sveta ali i nejednakosti: počev od muškog šovinizma do rasizma pa do samog kolonijalizma. Na kraju krajeva, u „Robinzonu Krusou“ istoimeni engleski pomorac je benigni spasilac ljudoždera Petka i njegov izbavitelj sa ostrva sa kojeg, gotovo od dolaska, želi da umakne, a ovde mu je smrt draža od povratka u sopstveni, „civilizovani“ svet.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.