Laguna - Bukmarker - Edicija „Klasici srpske književnosti“ bogatija za roman „Nečista krv“ Borisava Stankovića - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Edicija „Klasici srpske književnosti“ bogatija za roman „Nečista krv“ Borisava Stankovića

„Nečista krv“ Borisava Stankovića, druga knjiga iz Lagunine edicije „Klasici srpske književnosti“, uskoro u svim bolje snabdevenim knjižarama. Jedini završeni roman Bore Stankovića prvi put je objavljen 1910. godine. Radnja se događa u Stankovićevom rodnom kraju Vranju, krajem 19. i početkom 20. veka. Ovo je priča o tragičnoj sudbini prelepe Sofke, jedinice u nekad bogatoj trgovačkoj porodici.
 
U priči o stradanju čuvene vranjanske lepotice Sofke, prvi put u našoj književnosti, spoljašnji svet se uspostavlja kao suptilni odraz čulne uznemirenosti, intimnih doživljaja, slutnji i podsvesnih zbivanja jedne žene – izuzetne koliko lepotom toliko i snažnom samosvešću. Prvi put žensko i muško telo, erotske žudnje i seksualna htenja dobijaju prvorazredni književni značaj, a likovi žestokog temperamenta, orijentalno egzotični, određeni arhaičnim jezikom i kulturom, rastrzani između svojih nagona i društveno nametnutog postojanja, postaju tragične univerzalne figure u kojima prepoznajemo večne protivrečnosti postojanja.
 
U toj čudesnoj književnoj formi koja je uspostavila harmoniju između lokalnog, zaboravljenog i sasvim specifičnog s jedne, i opšteg i u svim vremenima prepoznatljivog čovekovog stradanja s druge strane, treba tražiti odgovor na pitanje zašto Nečista krv, iako jedini završeni roman Borisava Stankovića, svom autoru i danas čuva status jednog od najvećih srpskih romanopisaca.
 
Ovo izdanje sadrži predgovor Predraga Petrovića, profesora na Filološkom fakultetu, koji ističe značaj ovog dela i obraća se današnjim čitaocima.
 
Borisav Bora Stanković rođen je 1876. godine u Vranju. Rano je ostao bez roditelja i odgajala ga je njegova baba. Školovao se u Vranju i Nišu, a Pravni fakultet je završio u Beogradu. Posle studija se oženio i imao je troje dece. Bio je najznačajniji srpski predstavnik realizma. U dramu „Koštana“ prvi put je ubacio vranjanski izgovor i bio kritikovan zbog toga. Bio je zarobljen u Derventi. Kada su ga pustili, vratio se u Beograd gde je najpre radio kao novinar, a kasnije kao činovnik u Ministarstvu prosvete. Umro je 1927. godine u Beogradu.
 
Knjigu „Nečista krv“ možete pronaći od srede 17. oktobra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.