Laguna - Bukmarker - Ep je počeo – Prikaz romana „Duge noći i crne zastave“ Dejana Stojiljkovića - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Ep je počeo – Prikaz romana „Duge noći i crne zastave“ Dejana Stojiljkovića

Napetog ritma naracije, jednostavnih, vrlo ubjedljivih rečenica i maštovitog jezika, filmične atmosfere, nabijen žestokom akcijom uz znatno poboljšanje karakterizacije likova i njihove interakcije u odnosu na autorov prvi roman, „Duge noći i crne zastave“, osim što se čita u jednom dahu od početka do kraja, jasno svjedoči o spisateljskom napretku svog autora.

Pozicija u kojoj se našao Dejan Stojiljković, nakon što mu je prvi roman u književnoj karijeri „Konstatinovo raskršće“ (2009, „Laguna“), postao jedan od najvećih bestselera napisanih na srpskom jeziku u novom milenijumu (40 hiljada prodatih primjeraka), uz mahom pozitivne kritike i uz nekoliko vrlo važnih zanatskih priznanja, nije bila nimalo lagodna. Sindrom poznat kao fenomen „druge knjige“, „drugog albuma“, „drugog filma“... slomio je mnoge perspektivne karijere u modernoj umjetnosti. Veliki uspjeh i velika očekivanja, često postanu preveliko opterećenje za njihovog protagonistu. Sudeći po njegovom drugom romanu „Duge noći i crne zastave“ (2012, „Laguna“) Dejan Stojiljković je taj problem/izazov riješio na najbolji mogući način. Napisao je bolji roman od prvenca.

Držeći se onog što mu najbolje leži a to je kombinovanje žanrovske literature bez predrasuda (uz evidentno i pohvalno smanjivanje pretenzija prema mejnstrimu) Stojiljković je u „Dugim noćima...“ ponovo u vodama multižanrovskog romana, ukrštajući ovaj put istorijski roman, avanturistički roman i fantastiku uz obilje referenci na druge vidove pop-kulture od stripa preko filma do muzike. Za razliku od prvenca čija radnja je najvećim dijelom smještena u Drugi svjetski rat, radnja novog romana odlazi još dublje u našu istoriju, tačnije rečeno u srednjovjekovnu Srbiju (1386. g.) u periodu neposredno prije bitke na Kosovu.

Gradeći zaplet romana oko krađe tajanstvenog kovčega/relikvije (pisac koristi izraz kivot) iz jednog srpskog manastira, bande turskih pljačkaša i potrage koju za njim sprovodi trojka srpskih vitezova Ivan Kosnačić, Milan Toplica i Miloš Obilić po naređenju kneza Lazara Hrebljanović a, pisac postepeno proširuje priču. Uvodeći s jedne strane u radnju istorijske elemente (sukob srpske države i rastućeg Osmanlijskog carstva, stvarne istorijske ličnosti i lokacije...) a s druge elemente fantastike (okultni redovi, vilinska bića, tajna viteška društva) on polako ali sigurno dolazi do ključnog motiva svog djela, šireg sukoba snaga dobra i zla unutar sukoba dvije srednjovjekovne civilizacije. Motiv koji djeluje prilično ambiciozno u sažetom prepričavanju, ali unutar samog romana njegov autor više nego upečatljivo demonstrira da ima sasvim dovoljno talenta, znanja i volje da se s tim ambicijama izbori na pravi način. Vješto koristeći značaj i širu prepoznatljivost tog istorijskog perioda unutar kolektivne nacionalne mitološko-epske svijesti, što je naravno u startu značilo bolju komunikaciju sa publikom, Stojiljković hrabro kombinuje istorijske činjenice i fantastiku (dosta manje naglašenu nego u „Raskršću“) da stvori uzbudljivu priču, koja nudi vrlo zanimljiv i osvježavajući pristup ovoj tematici u odnosu na neka druga djela koja su se njom bavila ranije.

Napetog ritma naracije, jednostavnih, vrlo ubjedljivih rečenica i maštovitog jezika, filmične atmosfere, nabijen žestokom akcijom uz znatno poboljšanje karakterizacije likova i njihove interakcije u odnosu na autorov prvi roman, „Duge noći i crne zastave“, osim što se čita u jednom dahu od početka do kraja, jasno svjedoči o spisateljskom napretku svog autora. Uticaji žanrovskih veličina poput Džordž a R. R. Martina, Roberta. E. Hauarda, Stivena Kinga, Nila Gejmena..., lijepo su uklopljeni u lični autorski stil, koji bez obzira na raznovrsnost izvora iz kojih crpi inspiraciju (pop-kultura, istorija, religija, okultizam, misticizam,...) djeluje sve ubjedljivije postajući prepoznatljiv po svojoj originalnosti unutar srpske književne scene. Određena nedovršenost u zatvaranju glavnih tokova priče i nekoliko hronoloških skokova unatrag u okviru radnje romana nije plod slučajnosti nego autorove želje da ovaj roman bude samo početak petodijelnog serijala (nakon ovog romana, Stojiljković ima ambiciju da napiše još četiri romana u tom ciklusu: „Olujni bedem“, „Učitelj mačevanja“, „Carstvo nebesko“ i „Poslednji Nemanjić“), sasvim u duhu ključnih djela slične žanrovske literature u svijetu. Obogaćen brojnim posvetama više (otvoreni citati na početku svakog od sedam dijelova romana) ili manje naglašenim, (Tolkin, „Joy Division“, „Dilan Dog“..., sakrivenim unutar samog romana) te odličnim ilustracijama-vinjetama našeg (Laktaši) strip autora Milorada Vicanovića Maze, „Duge noći i crne zastave“ su vrlo uzbudljiv i zabavan roman sve boljeg pisca. Rasno žanrovsko djelo koje, osim što će sasvim sigurno naći svoju publiku, jasno svjedoči u korist svog autora te nagovještava da prava iznenađenja od njega tek slijede.

Izvor: Novi Reporter
Autor: Branislav Predojević


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
međunarodni dan knjige za decu odabrani naslovi male lagune na popustu 50  laguna knjige Međunarodni dan knjige za decu – odabrani naslovi Male Lagune na popustu 50%
02.04.2025.
Povodom Međunarodnog dana knjige za decu koji se svuda u svetu obeležava 2. aprila, i u Delfi knjižarama slavimo ovaj važan dan! Na odabranih 50 naslova iz bogate produkcije knjiga za decu u izdanju L...
više
dečji dani kulture od 4 do 6 aprila hoću knjigu, hoću igru  laguna knjige Dečji dani kulture od 4. do 6. aprila – Hoću knjigu, hoću igru!
02.04.2025.
I ovog aprila Laguna i Delfi knjižare organizuju Dečje dane kulture, manifestaciju inspirisanu najmlađim čitaocima, posvećenu promociji knjiga i čitanja kroz igru i zabavu. Dečji dani kulture 2...
više
promocijom knjige ko zna šta će od mene biti ivane lukić počinju dečji dani kulture laguna knjige Promocijom knjige „Ko zna šta će od mene biti“ Ivane Lukić počinju Dečji dani kulture
02.04.2025.
Od petka 4. aprila knjižare Delfi i Lagunini klubovi čitalaca biće u znaku književnosti za decu i tako će biti sve do 6. aprila, do kada traje manifestacija Dečji dani kulture. Prvog dana, u pe...
više
zanimljiv program tokom dečjih dana kulture u knjižari delfi skc laguna knjige Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC
02.04.2025.
Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U pet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.