Laguna - Bukmarker - Frenk Mekort: Odgovornost koja prati pisanje - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Frenk Mekort: Odgovornost koja prati pisanje

Frenk Mekort, autor romana „Anđelin pepeo“ i dobitnik Pulicerove nagrade, preminuo je u 78. godini života. U ovom intervjuu za Fresh Air iz 1996. godine Mekort sa Teri Gros razgovara o tome kako je njegovo delo rezultat osećanja dužnosti prema ljudima koji su oblikovali njegov život.



„Iz nekog razloga sam osećao odgovornost prema svojoj porodici i ljudima koji su živeli oko mene“, kaže Mekort. „Smatrao sam da moram da prenesem osećanje dostojanstva, način na koji su se nosili sa problemima i siromaštvom, kao i njihov dobar smisao za humor.“

Mekort je rođen u Bruklinu, ali se sa svojim roditeljima irskog porekla preselio u Limerik kada je imao četiri godine. Porodica je živela u zastrašujućem siromaštvu, a Mekort je preživeo smrt dva novorođena brata. Kasnije se razboleo od tifoidne groznice i umalo i sam umro.

Ova iskustva čine osnovu „Anđelinog pepela“, memoara koji izbegavaju sentimentalnost tako što je mešaju sa zastrašujućim uspomenama, uz jasno prisustvo crnog humora. Odrastajući, Mekort i njegova braća smrt su upoznali toliko dobro da su mogli da joj se smeju u lice. „Moj brat Malaki i ja stalno smo išli na sahrane“, šali se Mekort. „Bili smo članovi kluba Smrt meseca.“

Kada bi poželeli da jedu besplatno, Frenk i Malaki bi lutali gradom i tražili kuće u kojima je neko preminuo. Tradicionalno se smatralo da duše za koje se deca mole garantovano idu u raj. Braća Mekort bi se molila za pokojnike, a ožalošćena porodica bi im zahvaljivala hranom i, povremeno, „Ginisom“.

Mekort je iz Irske pobegao kada mu je bilo devetnaest godina. Iselio se u SAD i zaposlio u Baltimoru, u hotelu koji su proslavila dela Džona Apdajka, Džona Čivera i Dž. D. Selindžera. Tokom Korejskog rata regrutovan je i poslat u Nemačku da obučava vojne pse. Kada se vratio u SAD, studirao je na Univerzitetu Njujork kao vojni veteran.

Mekort je karijeru proveo kao nastavnik pisanja u srednjoj školi na Menhetnu. Postao je poznati pisac tek pošto je otišao u penziju.

Mekort je rekao da mu je pisanje „Anđelinog pepela“ omogućilo da doživi svojevrsnu katarzu kada je u pitanju njegovo detinjstvo: „U Irsku sam se vraćao u nekoliko navrata, ali uvek osećajući određeni pritisak, bes kojeg sam se umnogome ratosiljao pišući ovu knjigu i sada se osećam mnogo bolje. U stvari, Irska vas, kada se jednom tamo skrasite, zavede.“
Ceo intervju možete preslušati ovde.

Autor: Teri Gros
Izvor: npr.org
Prevod: Milan Radovanović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.