Laguna - Bukmarker - Globalno-lokalne ljubavi - Knjige o kojima se priča
Noć knjige od 6. do 8. juna
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Globalno-lokalne ljubavi

Mislio sam da namerno prećutim očiglednu činjenicu da je Mario Liguori pravi Italijan, rođen i odrastao u Sarnu u blizini Napulja. Činilo mi se da to ne bi bilo fer prema piscu koji piše na srpskom jeziku i koji je već izvesno vreme ozbiljno prisutan u srpskoj književnosti. Dakle, moglo bi se reći da smo dobili našeg Konrada.

Neću da baksuziram Mariju, ali kad prođe euforija oko „našeg“ Italijana, verovatno ga očekuju zakeranje, zavist i ljubomora, pogotovo od onih koji u „Prvoj ljubavi“ očekuju nešto u stilu L'italianoTota Kotunja, ili nešto o špagetima, fudbalu, strasnom udvaranju i drugim klišeima o Italiji i Italijanima. Ima i toga u Liguorijevim pričama, ali na način oneobičavanja karakterističnog za dobre pripovedače.

Ima u „Prvo ljubavi“ naravno, i fudbala. O tome govori upravo priča po kojoj je ova zbirka i nazvana. Očigledno autobiografska, i ova priča u formi zagonetnog i dvosmislenog pripovedanja na šarmantan način vešto izbegava jedan od italijanskih klišea.

Sve je potpuno u skladu s glavnim motom iz Vergilija koji je pisac izabrao za svoje priče: „Tako na svetu bes čula nadjačava svaku ljudsku rasu, i zveri i morske vrste, životinje i šarolike ptice: ljubav je za sve ista.“ A ljubav kao princip, bilo da je reč o Interu, o zaljubljenom Žbareli, bilo o Ani Person, koja je sreću našla u belom „poršeu“ i na jahti, u ovoj knjizi se dosledno pokazuje, jer je Mario Liguori pisac koji voli svoje junake i svoje teme. Amor mundi, ljubav prema svetu i ljubav sveta, toplina i nežnost, to je Mariov glavni princip. Otuda u ovoj zbirci priča toliko nostalgije, boja, mirisa i ukusa, velikih kiša i velike žege, ili kanikule kako kaže pisac; otuda toliko znatiželje kada je reč o različitim gradovima, ljudima i kulturama.

Zaista „Prva ljubav“ je neka vrsta intimnog putopisa u kojem promiču južna Italija, Švedska, Irska, Bremen, Prag, Novi Sad. Poput slavnog engleskog Poljaka i Mario Liguori koristi lična iskustva putnika koji je živeo i radio u različitim delovima Evrope da napravi distinkcije u mentalitetu, običajima i ljubavima drugih podneblja. Kontrast između severa i juga je ono što ga posebno privlači i  na čemu gradi zaplet mnogih svojih priča. I tu je, naravno, opet na klizavom terenu na kojem se lako prave banalna uopštavanja. I iz te zamke se Mario vešto izvlači. Da bi naglasio razliku u shvatanjima, ponašanju i strastima ljudi sa juga i severa Evrope, pisac u priči „Zabranjeno voće“ glavnom liku stavlja u ruke knjigu Đulija Morarija, Ljudi ljubavi i ljudi slobode. A u knjizi piše:

„Na severu Evrope sve je individualno u privatnom životu, a sve kolektivno u javnom. Na jugu, gde je sve tajno u javnosti, a sve javno u privatnoj sferi, čovek se služi društvom kako bi ostvario lične ciljeve. Na severu su tajne male i one mogu, zbog same strukture društva, da se čuvaju. Na jugu jedino ono što se ne radi ne može da se sazna. Što je na severu poznato, na jugu je tajno – i obrnuto.“ Tako se priča „Zabranjeno voće“, uz mnogo citata iz izmišljene knjige, navodno objavljene baš 1976. godine, pretvara u pravu malu sociološku studiju, a čitaocu ostaje i da se zabavi odgonetanjem ko je u stvari taj Đulio Morari.

To što se Mario Liguori pojavio u srpskoj književnosti jeste pre svega potvrda da je globalizacija nezadrživ proces. Mario je takođe potvrda onoga što Vargas Ljosa kaže u jednom eseju pod naslovom „Kultura slobode“, da male i marginalizovane kulture bezrazložno strahuju da će u procesu globalizacije izgubiti svoju tradiciju i svoju kulturu.

Marija bih najviše voleo da nazovem glokalnim piscem. To je termin koji je smislio upravo jedan italijan, Pjero Baseti. Ta mešavina globalnog i lokalnog, precizno definisanog terminom „glokalno“ jeste ono što donose priče Marija Liguorija.
 
Autor: Dušan Veličković
Izvor: Politika


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mateja matić, prevodilac obećana nedođija kada sirotište postane zamka laguna knjige Mateja Matić, prevodilac: „Obećana Nedođija“ – kada sirotište postane zamka
05.06.2025.
Laguna je upravo objavila uvodni deo popularnog japanskog manga serijala Obećana Nedođija, koji se u velikoj meri oslanja na književne teme i strukture, posebno one prisutne u dečjoj književ...
više
trejsi ševalije o romanu ostrvo stakla i vanvremenskim staklenim perlama laguna knjige Trejsi Ševalije o romanu „Ostrvo stakla“ i vanvremenskim staklenim perlama
05.06.2025.
Usmerivši svoj spisateljski pogled i ljubav prema podrobnom istraživanju građe na petsto godina dugu porodičnu sagu sa ostrva Murano, Trejsi Ševalije nam ovog puta donosi priču o ličnoj kreativnosti i...
više
tajne pisaca mirko demić u književnosti je moguće i ono što biti ne može  laguna knjige Tajne pisaca: Mirko Demić – U književnosti je moguće i ono „što biti ne može“
05.06.2025.
Tajne svog romana „Nebeska divanhana“ otkriva romanopisac, pripovedač, esejista i dramski pisac Mirko Demić. Rođen sam na Baniji, u Hrvatskoj, desetak kilometara vazdušne linije od granice sa B...
više
priča koja traje noć knjige od 6 do 8 juna laguna knjige Priča koja traje – Noć knjige od 6. do 8. juna
05.06.2025.
Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 6. do 8. juna 2025. godine 32. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klub...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.