Laguna - Bukmarker - Knjažev brat i kraljev deda – Prikaz knjige „Dvor gospodara Jevrema Obrenovića 1816–1842“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Knjažev brat i kraljev deda – Prikaz knjige „Dvor gospodara Jevrema Obrenovića 1816–1842“

Zanimljiva je paralela koju je istoričar Nebojša Jovanović načinio između biografija dveju ličnosti koje u srpskoj istoriji još uvek nisu dobile svoje zasluženo mesto.

Iako na prvi pogled nema dodirnih tačaka između Jevrema Obrenovića, brata knjaza Miloša, i Aleksandra Karađorđevića, sina vožda Karađorđa – tim pre što je Jevremov odlazak u izgnanstvo bukvalno otvorio vrata Aleksandrovom dolasku na presto Kneževine Srbije – ipak se imena knjaževog brata i voždovog sina moraju zajedno spominjati kad god se govori o počecima i pretečama kulturnih ustanova novovekovne Srbije, jer i Jevremov i Aleksandrov dom, svaki u svoje vreme i u svojim političkim prilikama, predstavljali su prve prave srpske književne salone i muzičke dvorane, iz kojih će docnije proisteći i sve bitne institucije bez kojih je nemoguće zamisliti modernu državu, a koje i do danas postoje.

Još jedna je sličnost između gospodara Jevrema i kneza Aleksandra: obojica su ostali upamćeni prvenstveno kao srodnici znamenitih ličnosti, a mnogo manje zahvaljujući svom političkom i kulturnom delovanju, pa se tako Jevrem najčešće pominje kao brat knjaza Miloša i deda kralja Milana, a Aleksandar kao sin vožda Karađorđa i otac kralja Petra, pri čemu se dolazi i do zaključka da su upravo Jevrem i Aleksandar, svaki u svojoj porodici, direktni preci onih srpskih vladara koji su nosili kraljevsku titulu.

Najzad, samim tim što se redovno pominju u kontekstu srodstva sa drugim velikanima iz svojih porodica, gospodar Jevrem i knez Aleksandar zaista su se našli u senci istorije koju su delom i sami stvarali, pa je novo svetlo na dve nepravedno skrajnute biografije bacio Nebojša Jovanović, najpre svojom knjigom o knezu Aleksandru, a sada i knjigom o gospodaru Jevremu, ali i o njegovom vremenu, ondašnjim političkim prilikama i odnosima unutar vladarske porodice – zbog čega knjiga i nosi naslov „Dvor gospodara Jevrema Obrenovića 1816–1842“.

Ako se zna da je politička karijera gospodara Jevrema počela 1816, i to nakon ropstva u turskoj tamnici, a da se završila 1842, kada je cela porodica Obrenović prognana iz Srbije, onda je jasno da dotični period nije slučajno odabran, ali je zanimljivo da je upravo godina 1816. značajna i u Jevremovom emotivnom životu, jer tada je sreo Tomaniju Bogićević, svoju buduću ženu i nerazdvojnu saputnicu sve do svoje smrti 1856. godine. (Ovaj podatak može donekle začuditi kad se zna da je u pitanju pripadnik porodice Obrenović, čiji su istaknuti članovi bili poznati između ostalog i kao preljubnici, zbog čega im ni brakovi nisu bili dugog veka.)

Iako je gospodar Jevrem, kao osoba od najvišeg knjaževog poverenja, često menjao zvanja, položaje i mesta stanovanja, ipak se sve njegove kuće i konaci u toku dve i po decenije mogu obuhvatiti jedinstvenim terminom „dvor“, što pomalo podseća na srednjovekovne vladare, čiji je dvor bio tamo gde bi se trenutno zatekli i pri čemu ovaj termin ne označava toliko samu građevinu koliko se odnosi na vladarevu porodicu, sluge, gardu, prijatelje, pa i učitelje njegove dece.

Stoga ovo i nije samo biografija gospodara Jevrema Obrenovića, nego i priča o burnom životu njegove ćerke Anke, o njenim učiteljima Dimitriju Tirolu i Jozefu Šlezingeru, o Jevremovom prijatelju i prvom austrijskom konzulu u Srbiji Antunu Mihanoviću, o Jevremovom najvećem političkom protivniku Tomi Vučiću Perišiću, o sukobima koji su izbijali unutar same porodice i zbog kojih je Jevrem postao čak i opozicija vladavini rođenog brata, ali i o neformalnim književnim sastancima koji će zahvaljujući Jevremovoj moralnoj i finansijskog podršci prerasti u zvanične institucije u vidu Narodne biblioteke i Društva srpske slovesnosti – a kad se kaže da se ove ustanove danas nazivaju Narodna biblioteka Srbije i Srpska akademija nauka i umetnosti, onda ne treba mnogo objašnjavati koliki je bio doprinos gospodara Jevrema srpskoj kulturi, književnosti i nauci.

Iako se može reći da je gospodar Jevrem ostao u istoriji zabeležen kao tvorac moderne šabačke varoši, pa i kao čovek koji je u Srbiju doneo prvi klavir, ipak je to samo vrh ledenog brega, jer čitajući Jovanovićevu knjigu, saznaćemo koliki je stvarni značaj Jevremov ne samo za Šabac kao grad, nego i za Mačvu i Podrinje, gde su u vreme Jevremove uprave načinjeni prvi putevi prema evropskom uzoru i gde su se žitelji mogli svojevremeno pohvaliti kao imaju bolju saobraćajnu mrežu nego cela tadašnja Srbija.

Smrt gospodara Jevrema nije bila objavljena ni u jednim novinama na teritoriji tadašnje Kneževine Srbije, a trebalo je da se Obrenovići vrate na vlast da bi Jevremovo telo bilo preneseno u Srbiju, ali vreme je donekle ispravilo nepravdu prema čoveku koji je Evropu doveo u Srbiju, pa iako se uz njegovo ime redovno navodi da je bio brat knjaza Miloša – a sa druge strane, da to nije bio, verovatno nikada ne bi ni dospeo na značajne državne položaje – ipak se Jevrem Obrenović sve češće pominje i zbog svojih ličnih zasluga u stvaranju nove srpske kulture, a tom ispravljanju istorijskog propusta svakako će doprineti i knjiga Nebojše Jovanovića.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz knjige budućnost geografije zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku  laguna knjige Prikaz knjige „Budućnost geografije“: Zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku!
19.09.2024.
Zahvaćeni surovim vrtlogom silnih svetskih političkih, društvenih i ekonomskih previranja koja su posebno dobila na jačini proteklih desetak godina, svi se mi verovatno svakodnevno zapitamo kako li će...
više
prikaz mladih kritičara čuvari krune cara dušana  laguna knjige Prikaz mladih kritičara: „Čuvari krune cara Dušana“
19.09.2024.
Na samom početku knjige car Dušan na samrti daje svešteniku Teodosiju svoju krunu i blago da ih sakrije. Ali to nije bilo kakva kruna. Pisac nas iznenađuje time što nas vodi još unapred, pa smo sa des...
više
marina vujčić želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida laguna knjige Marina Vujčić: Želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida
19.09.2024.
Marina Vujčić, nagrađivana spisateljica, dramatičarka i urednica, autorica prije nekoliko mjeseci izdanog romana „Sigurna kuća“, bila je među hrvatskim sudionicima 12. Festivala svjetske književnosti ...
više
intervju bojan leković nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim laguna knjige Intervju Bojan Leković: Nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim
19.09.2024.
Gotovo nestvarno zvuči podatak da je pisac i osnivač CEO najznačajnije srpske oglasne kompanije KupujemProdajem, koja je od 2008. godine do danas izrasla u najsnažniju internet platformu u Srbiji...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.