Laguna - Bukmarker - Knjiga „Naš brat“ predstavljena u rezidenciji britanskog ambasadora - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Knjiga „Naš brat“ predstavljena u rezidenciji britanskog ambasadora

Srpsko izdanje knjige britanske autorke Luiz Miler „Naš brat“, o životu Flore Sends, dobrovoljke srpske vojske u Prvom svetskom ratu, predstavljena je u sredu, 24. aprila, u rezidenciji ambasadora Velike Britanije u Srbiji. Ambasador Majkl Devenport čestitao je autorki na ogromnoj energiji koju je uložila da temeljno istraži život Flore Sends i ispriča njenu priču.



„Ova izuzetno hrabra žena na dosta emotivan način povezuje dve države – Srbiju i Veliku Britaniju. To je priča o jedinoj Britanki koja se, zajedno sa 42 miliona vojnika, borila u Prvom svetskom ratu“, rekao je Devenport. On je istakao da knjiga govori o zanimljivom, nekontroverznom i herojskom poglavlju zajedničke prošlosti o kojoj se ne zna dovoljno, a ujedno ističe vojnički i širi društveni značaj Flore Sends i drugih žena koje su pomagale Srbima za vreme Prvog svetskog rata. Prema njegovim rečima, knjiga Luiz Miler podseća na mnoge obrazovane i ambiciozne žene koje su u Srbiji uspevale da ostvare prava nezamisliva u to doba u Velikoj Britaniji. „Knjiga je napisana informativno, jasnim i čitljivim stilom koji će privući mnoge čitaoce“, rekao je Devenport i dodao da to delo podseća na Floru Sends, ali i sve članice savezničkih lekarskih misija u to vreme u Srbiji.

Autorka Luiz Miler rekla je da ju je biografija Flore Sends – jedine žene sa Zapada koja se kao vojnik borila u rovovima na frontu – privukla da napiše knjigu, ali da se tome posvetila i zbog toga što je ona ostala da živi u Srbiji, kao i zbog istorije Srbije tog doba. „Shvatila sam da srpska istorija, sa usponima i padovima, nije uvek ono što se vidi na prvi pogled“, rekla je Milerova i dodala da je značajno to što je Flora Sends bila jedna od stotinu žena koje su došle da pomognu u trenutku najveće potrebe. Ona je podsetila da je Flora Sends preživela tifus, špansku groznicu, ofanzive i povlačenja srpske vojske preko Albanije, ali da joj to nije bilo dovoljno i da je, kao rezervni oficir Kraljevine Jugoslavije, 1941. godine pošla u borbu protiv nacista. Prema njenim rečima, Flora Sends i ostale učesnice savezničkih lekarskih misija u Prvom svetskom ratu u Srbiji stekle su odanost prema Srbiji zbog slobode i prava da rade sve ono što im je bilo uskraćeno u matičnoj zemlji i da budu jednake sa muškarcima.

Istoričar Slobodan G. Marković rekao je da je prošle godine proslavljeno 175 godina diplomatskih odnosa Srbije i Britanije koji su svoj naslavniji period imali upravo između 1914. i 1918. godine. Prema njegovim rečima, knjiga Luiz Miler govori o časti, vrlini i borbi za ženska prava. „Rukovođene hrišćanskim moralom, članice britanskih misija težile su vojnom pozivu koji je uživao veliku čast i ugled u Britaniji tog doba“, rekao je Marković. On je istakao da je autorka objavila knjigu nakon što je deset godina sakupljala podatke i dokumentaciju u Srbiji, Velikoj Britaniji, ali i Albaniji i drugim zemljama. „Ova knjiga je opomena srpskoj državi kako stvara lažne heroje, a zapostavlja istinske heroje i heroine. To delo je i vraćanje duga prema svim zapostavljenim ženama“, rekao je Marković.



Neke knjige i neki ljudi predstavljaju mostove između naroda, rekao je direktor Lagune Dejan Papić, navodeći da ova knjiga deluje simbolično, budući da izlazi u trenutku kada se između Srbije i Evrope grade novi mostovi, a „Naš brat“ podseća da su ti mostovi već postojali, dodao je on.

Flora Sends (1876-1956) jedina je žena koja je tokom Prvog svetskog rata služila u uniformi srpske vojske, a koja je uspela da napreduje do oficirskog čina. Ona je, ujedno, i jedina strankinja koja je odlikovana najvišim srpskim vojnim odlikovanjem - Karađorđevom zvezdom s mačevima. U Srbiju je stigla 1914. godine u grupi od 36 Engleskinja kao volonterka Crvenog krsta, ali se tokom povlačenja kroz Albaniju odvojila od svoje jedinice i zbog sopstvene sigurnosti obukla u uniformu srpskih vojnika. U Bitoljskoj bici 1916. godine Flora Sends bila je ozbiljno ranjena. Zajedno sa Evelin Haverfild, Sendsova je osnovala fond za ostvarivanje prava srpskih vojnika i ratnih zarobljenika. Demobilisana je 1922. godine, a posle udaje za Jurija Judeniča, pripadnika ruske Bele garde, kratko je živela u Francuskoj, a zatim ponovo u Beogradu. Među brojnim poslovima koje je radila, Flora Sends je bila i prvi vozač taksija u Beogradu, a do Drugog svetskog rata držala je predavanja u brojnim zemljama Komonvelta, odevena u srpsku uniformu.

Uvodnu reč srpskom izdanju knjige o Flori Sends napisao je ambasador Britanije Majkl Devenport.

  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna


Izvor: Beta


Podelite na društvenim mrežama:

mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.