Laguna - Bukmarker - Koja je prosečna brzina kojom čitamo i koji su rekordni rezultati? - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Koja je prosečna brzina kojom čitamo i koji su rekordni rezultati?

Danas je vreme postalo izuzetno dragoceno jer nam posao i obaveze oduzimaju najveći deo dana, pa nam nema druge nego da brže obavljamo različite aktivnosti. Jedna od njih je čitanje, koje je postalo veoma važan deo naše svakodnevice. Iako je odlična razbibriga, čitanje može da nam oduzme mnogo vremena, naročito ako smo spori. Zapravo, neki ljudi čitanje smatraju luksuzom jer nikada ne znamo koliko će nam vremena trebati da pročitamo celu knjigu.


 
Istraživanja su pokazala da prosečna zaposlena osoba ne čita ništa brže od prosečne osobe od pre 10 godina, ali brzina čitanja zavisi od toga čime se ljudi bave. Ako pogledamo širu sliku, odrasla osoba u proseku pročita 250 reči u minutu. S druge strane, studenti pročitaju oko 300 reči u minutu zato što njihove obaveze podrazumevaju više čitanja nego što je to slučaj kod odraslih ljudi. Studenti su u prednosti kada je u pitanju  brzo čitanje samo zato što u proseku provedu između 4 i 5 sati nad knjigom, čitajući ili učeći.
 
Nasuprot njima, osobe koje su okarakterisane kao „spore“ pročitaju između 150 i 200 reči u minutu. Ako ne verujete ovoj statistici, možete sebe oceniti uz pomoć brojnih besplatnih onlajn testova čitanja – postoje brojni sajtovi koji nude ovu vrstu testiranja potpuno besplatno.
 
Kada je u pitanju sama brzina čitanja, prosek je između 50 i 75 reči u minutu jer pri većoj brzini ne možemo dovoljno brzo da obradimo podatke da bismo ovladali tematikom.

Svakako treba pomenuti i ekstremne slučajeve – postoje ljudi koji tvrde da mogu da pročitaju između 10 000 i 25 000 reči u minutu i da savršeno dobro mogu da proprate to što su pročitali. Iako jako malo ljudi tvrdi da poseduje ovakve sposobnosti, postoje turniri u brzom čitanju gde učesnici mogu da pročitaju između 1000 i 1200 reči u minutu. Ako ste vi makar približno uspešni, možete se smatrati šampionom!
 
Većina ljudi nije svesna da su njihova ograničenja što se čitanja tiče nastala u detinjstvu, dok su još učili da čitaju. Iako ne postoji starosna granica da biste poboljšali brzinu kojom čitate, oni koju su tehniku brzog čitanja savladali još u detinjstvu su obično brži i kao odrasli.

Jedno skorašnje istraživanje je pokazalo da je „stopa čitanja“ na engleskom govornom području drastično opala zbog lošijeg obrazovanja, ali iako ova vest deluje obeshrabrujuće, svako uvek može da unapredi brzinu čitanja redovnom vežbom.
 
Autor: Mark Tomas
 
Izvor: healthguidance


Podelite na društvenim mrežama:

jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.