Laguna - Bukmarker - Kulturno-istorijski značaj „Kulturne istorije Srba“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Kulturno-istorijski značaj „Kulturne istorije Srba“

Pišući o kulturi i umetnosti svog naroda, pojedini pisci i sami doprinesu da njihovo delo postane nezaobilazni i sastavni deo nacionalne istorije.

Književni istoričar Jovan Deretić (1934–2002) sigurno će ostati upamćen kao autor znamenite „Istorije srpske književnosti“ (1983), koja je nesumnjivo obavezna literatura prilikom svake nove monografije ili istorijskog pregleda u vezi sa stvaralaštvom srpskih pisaca, ali se i „Kulturna istorija Srba“ (2001) ističe kao osnova svakog budućeg osvrta na razvoj svih umetnosti, običaja i političkih prilika u srpskom društvu, od srednjeg veka do savremenog doba.

Zna se da je sâm autor svojevremeno inicirao da se za studente književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu organizuju predavanja o kulturnoj istoriji srpskog naroda, a pošto je „Kulturna istorija Srba“ nastala na osnovu tih predavanja (držanih od 1993. do 2001), ona zapravo predstavlja krunu jedne plemenite ideje, što samoj knjizi obezbeđuje vidno mesto u celokupnoj srpskoj kulturi i istoriji, pa i u kulturnoj isroriji.

Priređujući svoje beleške za knjigu, Deretić ih očigledno nije mnogo izmenio niti prilagodio novim uslovima koje bi štampano izdanje iziskivalo, pa stoga pojedina poglavlja počinju tako kao da se predavač neposredno obraća svojim slušaocima, tako da ova, takoreći, spontana strana knjige doprinosi tome da čitalac ima utisak kao da je lično prisustvovao predavanjima.

Podelivši svoju knjigu na kulturu Srba u srednjem veku, zatim na narodnu, građansku i, najzad, modernu kulturu, Deretić je i sâm sugerisao kako za različite periode i uslove treba da važe različiti kriterijumi, a da pritom podjednako treba imati razumevanja i za uticaj na srpsku kulturu sa istoka, i za uticaj sa zapada, ali i za običaje nasleđene iz vremena pre nego što su Srbi primili hrišćanstvo.

Znajući da su na formiranje srpske kulturne svesti uticale ne samo Vizantija u srednjem i Austrija u novom veku, nego i rimsko nasleđe zatečeno na Balkanu prilikom doseljavanja Srba, kao i zapadni univerzitetski centri koje su srpski studenti pohađali u vreme obnove srpske državnosti, Deretić veliku pažnju posvećuje i stranim kulturama, jer bez njih sigurno ne bi bilo Svetog Save, Konstantina Filosofa, Zaharija Orfelina, Dositeja Obradovića, Vuka Karadžića, Kornelija Stankovića, Ilariona Ruvarca, Paje Jovanovića.

Takođe, imajući u vidu da je i politika neraskidivo vezana za kulturni razvoj Srba kroz vekove, samim tim što su i vladajući režimi često diktirali razvoj i opstanak pojedinih umetničkih pravaca, autor daje hronološki pregled srpske srednjovekovne države, srpskog naroda pod turskom i austrijskom vlašću, kao i obnovljene srpske države.

Ipak, došavši do druge polovine dvadesetog veka, Deretić oprezno zastaje i uz izvesnu ogradu iznosi samo ona imena za koja nalazi dovoljno argumenata da su zaslužila da budu spomenuta, jer je za pouzdano utvrđivanje šta će ostati kao dostojan predstavnik nacionalne kulture određenog perioda potrebna znatna vremenska distanca.

Primera radi, autor navodi kako Dositej nije uspeo da rasproda ni trista primeraka prvog izdanja „Života i priključenija“, i da je neko tada pisao istoriju srpske kulture, možda ne bi ni uzeo u obzir Dositejevo ime, ali je vreme ipak demantovalo prvi opšti utisak o njegovoj autobiografiji.

Ono što pada u oči već od početka, a naročito od perioda kad je srpski narod ostao bez svojih državnih institucija, jeste činjenica da se kultura razvijala i napredovala uprkos nepovoljnim političkim prilikama, pa ako se pod austrijskom vlašću razvilo pesništvo srpskog romantizma, ako je pod jugoslovenskim komunizmom iznikao filmski crni talas, možda i nije neobično što je „Kultuna istorija Srba“, kao delo nacionalne vrednosti, nastalo tokom poslednje decenije dvadesetog veka, koja je za opstanak srpske kulture bila jedna od najtežih.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija 2 za 1 male lagune pronađi omiljenu knjigu i drugu dobijaš za dinar  laguna knjige Akcija „2 za 1“ Male Lagune: Pronađi omiljenu knjigu i drugu dobijaš za dinar!
10.07.2025.
Lepa vest za čitaoce Male Lagune! Kupovinom jedne knjige na akciji, drugu jeftiniju dobijate za 1 dinar! Akcija važi od 9. do 29. jula 2025. u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i d...
više
veličanstvena akcija 5 za 999 samo na laguninom sajtu laguna knjige Veličanstvena akcija „5 za 999“ samo na Laguninom sajtu
10.07.2025.
Ljubitelji knjiga, Imate razlog za radost! Pokrenuli smo specijalnu akciju „5 za 999“ koja važi isključivo na laguna.rs i traje od 2. do 31. jula 2025. „Zabluda Svetog Sebastijana“ Vladim...
više
o knjizi crvene zastavice, zelene zastavice 10 jula u skc u laguna knjige O knjizi „Crvene zastavice, zelene zastavice“ 10. jula u SKC-u
10.07.2025.
U četvrtak 10. jula u 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC održaćemo tribinu pod nazivom „Razgovor s povodom“ o knjizi „Crvene zastavice, zelene zastavice“ dr Alija Fenika. U razgo...
više
nezaboravna priča koja je obeležila mnoga detinjstva roman zov divljine džeka londona u novom ruhu od 14 jula laguna knjige Nezaboravna priča koja je obeležila mnoga detinjstva: Roman „Zov divljine“ Džeka Londona u novom ruhu od 14. jula
10.07.2025.
Kultni roman „Zov divljine“ Džeka Londona je priča o psu Baku koji iz udobnog života u Kaliforniji biva odveden na surov sever tokom Zlatne groznice. Tamo, suočen s prirodom i ljudskom okrutnošću, pos...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.