Laguna - Bukmarker - Manga – sinonim za strip - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Manga – sinonim za strip

Nagli napredak tehnologije i komunikacija krajem 20. veka doveo je do otvaranja kulturnih granica u svakoj umetnosti, no japanski strip i animacija ostaju neprikosnoveni u svom pokoravanju Zapadnog sveta. Iako termin manga na japanskom znači strip ili ilustracija, u svetu je opšteprihvaćen za svako izdanje poreklom iz Japana (za razliku od korejske manhve, kineske manhue, a odskora i francuske manfre). Iako su zvanični podaci sve ređi, slobodno možemo pretpostaviti da danas predstavljaju više od polovine svetskog tržišta stripa, uprkos brojnim stigmama koje se vezuju uz njihovu tematiku i stilizaciju.


 
Upravo je taj stil dinamičnog kadriranja, britkih i nemnogih dijaloga i konstantnosti u likovima doprineo da mange zagospodare svetom, čak i u zemljama gde strip predstavlja pitanje nacionalne baštine i identiteta poput Francuske ili u Sjedinjenim državama, gde je kult ličnosti superheroja neprikosnoven još od Drugog svetskog rata. A upravo tada i kreće moderna istorija mange.
 
Ratom razoreni Japan nakon 1945. godine bio je pod velikim uticajem SAD-a, naročito stripova i filmova Volta Diznija, koji su u kombinaciji sa pričama iz meiđi perioda svetu podarili oca mangi i jednog od najvećih svetskih umetnika – Osamu Tezuku. Njegovi stripovi i za decu i odrasle predstavljaju prekretnicu u istoriji stripa, budući da su njegovi radovi uticali na neke od najvećih legendi devete umetnosti, od Mebijusa, preko Frenka Milera, do Mijazakija. Po struci lekar, a po srcu mangaka, Tezuka je stvorio Blek Džeka, strip o najboljem svetskom hirurgu koji ne poseduje dozvolu za rad, strip koji savršeno predstavlja jednu od najvažnijih odlika japanskog stripa – dobro i zlo su nepromenljivi pojmovi, dok heroji i negativci to nisu. Vrhunski autori uspevaju da stvore horde obožavalaca harizmatičnih zločinaca, ali i da navuku gnev čitalaštva na svoje heroje.
 
Ipak, možda i glavni razlog za ovoliku popularnost mangi danas, posebno kod mlađe publike, jeste neverovatno brz tempo izlaženja. Serijali u Francuskoj uglavnom imaju tempo od 50-ak strana godišnje, u Americi je to 20-ak strana mesečno, dok Italijani prednjače sa gotovo 100 strana mesečno – i svi zajedno na godišnjem nivou ne mogu da priđu japanskoj produkciji. Dok je na Zapadu crtač često kompletan autor vizuelnog dela stripa, u Japanu je sistem takav da nekolicina autora ima različita zaduženja na crtežu. Kada na to dodamo i bogatu tradiciju i brojnost strip-revija, ne čudi što je manga postala ono što je oduvek i bila – sinonim za strip!
 
Autor: Aleksandar Nešić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.