Laguna - Bukmarker - Milana Vlaović o ženskoj sudbini u ratu i miru - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Milana Vlaović o ženskoj sudbini u ratu i miru

U romanu „Bomboni od meda“ hrvatska autorka Milana Vlaović sa izuzetnim umećem piše o onome što je dugo ostajalo izvan glavnog toka jugoslovenske i hrvatske književnosti: o ženama s margine i iz provincije.

Pripovijedajući o ženskoj sudbini u nasilnim i hirovitim ratnim vremenima, Milana Vlaović napisala je zanosnu i bolnu Hasanaginicu naših dana. Ovim rečima Ante Tomić opisuje knjigu „Bomboni od meda“ Milane Vlaović, spisateljice koja je u rodnoj Hrvatskoj poznata kao kolumnistkinja i tekstopisac. Naši čitaoci se sa ovim romanom i Milaninim književnim radom upoznaju zahvaljujući Laguninoj biblioteci Bez prevoda.

Zašto vam je lično bilo važno da ispričate ovu priču, za koju ste jednom prilikom rekli da vam je možda i najdraža koju ste do sada napisali?

„Bomboni od meda“ su moj drugi roman, koji je razriješio moju dilemu oko toga treba li nastaviti s književnim radom, a koja se javila odmah nakon objavljivanja prvijenca „Blato“. Roman „Bomboni od meda“ tražio je disciplinu i posvećenost, prethodilo mu je temeljito i dugotrajno povijesno istraživanje, radila sam intervjue i obilazila lokacije. Posvećenost tom rukopisu dovela je do spoznaje da to ne radim zbog čitatelja, nego zbog sebe.

Pripovedate o ženskoj sudbini u ratnim vremenima. Šta znači biti žena, i u ratu i u miru? Koliko pokreti za ženska prava zapravo imaju smisla u odnosu na ono što žene žive i danas u 21. veku, ne samo na našim prostorima već svuda u svetu?

U doba rata okrutnost prema ženi, pogotovo ukoliko je ona u pasivnoj poziciji, može narasti do neslućenih razmjera. A pokreti za ženska prava i te kako imaju smisla. Dobro je da se otvaraju teške teme i da se o njima javno govori. Gledala sam nedavno dokumentarac Njujork tajmsa o Britni Spirs. Na njenom primjeru vidljivo je kako se promjene ipak događaju. U posljednjih petnaest godina javni diskurs koji ide u smjeru posramljivanja žena polako postaje neprihvatljiv. Gledate li kako su mediji tretirali njenu bitku za skrbništvo nad djecom i prekide njenih ljubavnih veza jasno vam je da u današnjem svijetu takvo nešto ne bi moglo proći. To je pozicija žene u miru, možete biti bogata američka pop zvijezda i istovremeno izgubiti ljudska prava, postati objekt u punom smislu te riječi. Još uvijek nismo svjesni koliko su velike posljedice pokreta #metoo i na koje je načine on utjecao na svijest žena i djevojaka, a potom i na stav javnosti prema problemu seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja.

Odrasli ste uz mamu bibliotekarku, tako da ste knjigama okruženi oduvek. Na kojim naslovima ste stasavali, a šta danas volite da čitate?

Krenula sam s bajkama i grčkom mitologijom, koja me je godinama fascinirala. Kao dijete sam voljela „Kameni cvijet“, zbirku priča ruskog pisca Pavela Bazhova. U posljednje vrijeme svidjela mi se Guliksenova „Priča o jednom braku“, potresna i zanimljiva priča „Kad je Nina znala“ Davida Grosmana, izvrsna mi je i Sali Runi. Trenutno čitam Delfin de Vigan „Ništa se ne opire noći“, a volim i divno štivo „Grad u zrcalu“ Mirka Kovača.

Koji ženski autori su vam inspirativni?

Slavenka Drakulić, Julijana Adamović, Marina Vujčić, da ne ispadne kako hvalim samo strane autorice i naslove.

Oduvek vas je fascinirala ljudska psiha i zato ste svojoj biografiji dodali i studije integrativne psihoterapije. Koliko vam to znanje pomaže u izgradnji karaktera vaših književnih junaka?

To znanje poželjela sam usvojiti u teškom i burnom periodu svog života, kako bih bolje shvatila sebe i druge. Na osobnom mi je planu pomoglo, jer sam uspjela pohvatati i sačuvati neke niti prije nego što sam ih do kraja potrgala. U mom književnom radu to znanje nije od velike važnosti, ali kao čitatelj svaku knjigu mogu interpretirati iz laičkog i iz psihoterapijskog aspekta.

Po vašem scenariju uskoro će se snimiti serija o Jovanki Broz. Iz kog ugla ste pristupili radu na priči o njenom životu?

Pristala sam na molbu produkcije da se prihvatim rada na tom scenariju, jer je zanimljiva njena ženska pozicija unutar zadanih povijesnih i društvenih okolnosti.

Piše: Maja Šarić
Preuzeto: časopis Bukmarker


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
radno vreme delfi knjižara za vreme praznika 11 novembra 2024  laguna knjige Radno vreme Delfi knjižara za vreme praznika 11. novembra 2024.
08.11.2024.
Tokom državnog praznika – Dan primirja u Prvom svetskom ratu – Delfi knjižare rade po neizmenjenom radnom vremenu. Kada je reč o onlajn porudžbinama – kurirska služba u ponedeljak 11. novembra neće...
više
dragan velikić navika guši svaku pobunu laguna knjige Dragan Velikić: Navika guši svaku pobunu
08.11.2024.
„Pisac obično od fikcije stvara stvarnost. U ovom slučaju pisac od stvarnosti stvara fikciju“, rekao je na promociji nove knjige dvostrukog dobitnika Ninove nagrade Dragana Velikića istoričar ume...
više
ana atanasković trudim se da pamtim ono što je plemenito laguna knjige Ana Atanasković: Trudim se da pamtim ono što je plemenito
08.11.2024.
Ana Atanasković, spisateljica iza koje stoje romani koji se čitaju u dahu, ponosna Kruševljanka koja je zaljubljena u Beograd i u istoriju svog naroda, otkriva tajne svog najnovijeg romana „Zmajeva že...
više
uzbudljiv psihološki triler sve što nikad nismo izgovorili sloun harlou u prodaji od 12 novembra laguna knjige Uzbudljiv psihološki triler: „Sve što nikad nismo izgovorili“ Sloun Harlou u prodaji od 12. novembra
08.11.2024.
Triler koji će vas držati u neizvesnosti sve do poslednje stranice, „Sve što nikad nismo izgovorili“ Sloun Harlou, mračna je ljubavna priča s mnoštvom obrta i napetosti. Iako su prošli meseci ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.