Laguna - Bukmarker - „Moja sestra serijski ubica“: triler porožet crnim humorom - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Moja sestra serijski ubica“: triler porožet crnim humorom

Moja sestra serijski ubica“ je nigerijski roman sa vrlo upečatljivim naslovom. Ovaj crnim humorom prožet prvenac Ojinkan Brejtvejt je jedno od mojih ovogodišnjih književnih otkrovenja.

Likovi Brejtvejtove su spektakularni. Istovremeno uspevaju da budu predvidljivi, ali i svojeglavi. Na prvi pogled, svaki lik živi život koji stereotipno oslikava njihov spoljašnji izgled. Starija sestra, Korede, po svoj prilici izgleda solidno i ističe se kao glavna medicinska sestra, a mlađa, prelepa sestra, Ajula, radi kao modni dizajner i često menja partnere. Međutim, one dele tajnu zbog koje nisu bitni ni izgled, ni zanimanje. Na kraju knjige sam se samo zapitala: „Da li žena na naslovnici zapravo predstavlja obe sestre?“

Jedan od glavnih motiva knjige jeste izgled, naročito lepota i bogato poreklo, kao i njihova osobina da stvaraju lažni utisak. Sestre su poreklom iz bogataške porodice i žive u vili koju je sagradio njihov pokojni otac, mada ubrzo postaje jasno da je njihov dom više grobnica nego vila. Tajne i zajednička trauma oblikuju sestrinski odnos tako da on drugim ljudima deluje kao da je vođen ljubomorom, zbog uvreženog uverenja da manje privlačna sestra želi da bude lepa kao ona druga.

Sve u svemu, zanimljivo je posmatrati kako i lepota i njeno odsustvo imaju svoje prednosti, a naročito način na koji utiču na muško poimanje ženskih sposobnosti. Dugo su ljudi verovali da žene nisu sposobne da budu serijske ubice; zapravo, većina profilisanja serijskih ubica bila je usmerena na muškarce, dok se analiza ženskih serijskih ubica razvila kasnije, kao zasebno istraživanje.

Priča o ubistvu ne bi trebalo da bude tako vesela. Zahvaljujući frustriranim i previše revnosnim bolničkim radnicima, ali i likovimna nesposobnih policajaca i muškaraca sa ironičnim spasilačkim kompleksima, Brejtvejtova romanu, koji nije žanrovski određen, pridodaje dozu humora. Nepovinovanje granicama književnog grupisanja zarad veštog pripovedanja opčinjavajuće priče o situacijama koje se mogu desiti samo u Lagosu, nepogrešivo čini faktor uspeha ovog romana.

Ne možete da pročitate ovu knjigu i da nemate komentar, a ako je odsustvo publiciteta loš publicitet, onda su pozitivne i negativne reakcije na ovu knjigu hvalospevi. Na malom narativnom prostoru, Brejtvejtova će vam izazivati vrtoglave emocije od korice do korice. Ovo je roman koji nećete brzo zaboraviti.

Autor: Niki Igbaroola
Izvor: rewritelondon.com
Prevod: Đorđe Radusin


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
letnja književna poslastica akcija 2 za 1 kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jefitniju, dobijate za 1 dinar laguna knjige Letnja književna poslastica: akcija „2 za 1“ – kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jefitniju, dobijate za 1 dinar
14.08.2025.
Ljubitelji domaće književnosti, imate razloga za radost! Od 13. do 31. avgusta 2025, u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs, trajaće fenomenalna akcija „2 za 1“ koja će vam...
više
savršen beg leto, knjige i ti na odabrane lagunine naslove popust od 40  laguna knjige Savršen beg – leto, knjige i ti: Na odabrane Lagunine naslove popust od 40%!
14.08.2025.
Planiraš savršen beg? Ponesi omiljenu knjigu sa sobom! Pronađi je među odabranim naslovima u izdanju Lagune, i to na popustu od 40%! Akcija traje od 21. jula do 17. avgusta 2025. u svim Delfi k...
više
prikaz knjige najkraća istorija sveta etički kompas laguna knjige Prikaz knjige „Najkraća istorija sveta“: Etički kompas
15.08.2025.
Istoričar i naučni publicista Dejvid Bejker napisao je, na nešto više od dve stotine stranica, knjigu koja obuhvata gotovo čitavu istoriju svemira – od Velikog praska pre 13,8 milijardi godina, preko ...
više
prikaz romana berači borovnica bilo je lepo i bilo je prolazno laguna knjige Prikaz romana „Berači borovnica“: Bilo je lepo i bilo je prolazno
15.08.2025.
Amanda Piters pripada Mikmačkom narodu. Indijanski narod, naseljavao je istočnu, atlansku obalu Kanade. Poslednji kanadski popisi stanovništva beleže da ih ima 168.480, neki još govore mikmački jezik,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.