Laguna - Bukmarker - Mračna i bijela sažimanja: „Divlje guske“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Mračna i bijela sažimanja: „Divlje guske“

Objavljivanje romana Julijane Adamović „Divlje guske“ na srpskom tržištu događaj je na makar dva nivoa: sa jedne strane, ovdašnja čitalačka publika u prilici je da se upozna sa jednim od najboljih romana regiona; sa druge, knjiga je po objavljivanju, ne sasvim očekivano, izazvala polemike. Stiče se utisak da tako, uostalom, biva sa delima koja su, bez obzira na svet i svetove koje prikazuju, nikad do kraja uhvatljiva. Svet ovog romana je otvoren za mnogovrsna čitanja, učitavanja i iščitavanja. Blizak i odbojan koliko i istorija ovih prostora u drugoj polovini XX veka, poznat i nikad do kraja uhvatljiv, ovaj ispripovedani svet ne iscrpljuje svoje kvalitete i unutrašnje podvojenosti na nivou društvene uverljivosti ili uspelosti psihološkog portretisanja junaka: to je veliki-mali svet, skučen i dečje beskrajan, okrutno stvaran i fantazmagoričan upravo onoliko koliko je to neophodno da bi junakinje u njemu uopšte i mogle opstati.

Možda je jedini način da se ovakav svet predstavi jezik primeren dečjem iskustvu, jezik svedenog i jednostavnog izraza kojim, paradoksalno, Julijana Adamović u „Divljim guskama“ proširuje i usložnjava prikazivanje unutarličnih i međuljudskih problema svakog od junaka romana – u prvom redu, razume se, problema naratora (devojčica predškolskog uzrasta) koji „beži“ u zavodljivo i zagonetno, verovatno i nužno duševno pribežište u vidu jednog „mi“. Iako svedena na granice jednog višenacionalnog, ne i multikulturalnog sela, i na granice bede, na ganjak, tavan, poljski klozet i šupu, na gošćenje hlebom, iznutricama i rakijom, ovo nije priča antropološkog pesimizma ili psiholoških slomova, već – paradoksalno – najnežniji način da se izraze lepota i mukotrpnost postajanja osobom.

Konačno, vrednost „Divljih gusaka“ ne iscrpljuje se ni u vešto ispričanoj priči. Na primeru ovog romana aktuelni procesi u regionalnim književnostima – u prvom redu novi talas ženskog stvaralaštva koji izaziva dominantne modele pisanja, pa i samu društvenu ulogu književnosti, često svedenu na nacionalni, antifeministički, hiperfeministički ili srodni ključ – postaju očevidniji i s pravom uvaženiji. Zasićenost stvarnosnim obrascima u književnosti i crno-belom prikazivanju istorijskih i identitetskih pomeranja, insistiranje na strukturi „pada iz sreće u nesreću“, ustupaju mesto nijansiranijim i razlistanijim vidovima bavljenja ličnim i kolektivnim iskustvom. Autorkina pedagoška pronicljivost i načelno nedidaktičko usmerenje otvoreno prema portetisanju malih zala, neshvatljivosti ali i nehotičnosti nasilja, velikih duševnih trusova malih ljudi iskazani u epizodičnom nagomilavanju zazornih sadržaja života, svakako neprikladnih za jedno osetljivo doba, čitaocima najavljuje (i od njih potražuje) sasvim novu, i ne sasvim lagodnu osećajnost, razlivenu preko dogovorenog obima pojma etičnosti, koja ne teži zatvaranju u siguran ali uvek dosadan prostor jednodimenzionalnog i površnog iščitavanja priče. To je, uostalom, ono što dobra književnost, jednostavno rečeno – radi.

Autor: Jelena Nidžović
Izvor: Nedeljnik


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.