Laguna - Bukmarker - Na Svetski dan knjige Filip David gostovao u Tivtu - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Na Svetski dan knjige Filip David gostovao u Tivtu

Svetski dan knjige bio je prilika da Centar za kulturu iz Tivta organizuje promociju knjige „Kuća sećanja i zaborava“ Filipa Davida. David je pred velikim brojem posetilaca u galeriji letnjikovca „Buća“ u Tivtu predstavio svoj novi roman, za koji je dobio Ninovu nagradu za 2014. godinu.
 
„Književnost je ljudsko pamćenje, rekao je Borhes. Svaka knjiga mnogo više govori o svom vremenu nego more napisa, analiza, eseja koji se dnevno objavljuju. Danas su knjige zapravo jedno živo svedočanstvo o vremenu iza nas, ali koje ima veze sa našim. Knjige nas povezuju sa prošlošću“, rekao je Filip David.


 
Kroz nekoliko priča autor je opisao tragediju Jevreja u Drugom svetskom ratu, ali ovaj roman prevazilazi priču o stradanju jednog naroda. Roman „Kuća sećanja i zaborava“ je univerzalna priča o ponavljanju ljudskih nesreća, o zlu, prevrtljivosti ljudske prirode, o identitetu, praštanju. Ili, kako to u svom dnevniku beleži glavni lik Albert Vajs: „Pokušavam da otkrijem zašto je bilo toliko nesreća u ljudskoj sudbini, kako se to iz mirnog i sređenog života ulazi u nemirna, poremećena vremena, a život gubi svaki smisao.“
 
Na pitanje koliko je autobiografskog u romanu, David je odgovorio da je ovo njegov najintimniji roman jer zapravo govori o nečemu što je deo i njegove biografije.
 
Epizode u novom romanu napisane su maestralno, poput one u kojoj saznajemo da je dalji rod oca Alberta Vajsa bio u srodstvu sa Hudinijem, velikim iluzionistom, majstorom nestajanja. Takve epizode čitaocima pružaju nekoliko asocijacija. Čitaoci koji uđu u „Kuću sećanja i zaborava“ imaju utisak da su pročitali mnogo knjiga. Autor nam pored velikog bogatstva pruža i odgovor na jedno egzistencijalno pitanje – sećati se ili zaboraviti.
 
„Sećanja su veoma važna i kad su ispunjena bolom, patnjama, kao što su sećanja na one koji su tragično nestali. Ona su deo nas. Ako ih se odreknemo, odrekli smo se i svog identiteta i onih koje smo voleli. Pisci ne biraju vreme u kojem će pisati. Osetio sam potrebu posle nekoliko romana i zbirki priča u kojima sam bežao i udaljavao se od stvarnosti da napišem knjigu koja govori, zapravo, o našoj stvarnosti.“
 
Kako je sam autor rekao tokom gostovanja u Tivtu, nije nagrada ta koja presuđuje romanu već čitaoci.

  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna

Foto: Mihael Đuričić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.