Laguna - Bukmarker - Neogoljeni Goli otok – Prikaz zbirke „Lov na stenice“ Dragoslava Mihailovića - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Neogoljeni Goli otok – Prikaz zbirke „Lov na stenice“ Dragoslava Mihailovića

Ima pisaca čije biografije nije neophodno znati da bi se shvatila suština njihovog stvaralaštva, ali ima i onih kod kojih je određeni podatak iz životopisa zapravo najbolji putokaz za razumevanje njihovih književnih dela.

Već nakon svoje druge knjige, Dragoslav Mihailović svrstan je silom prilika u onu grupu pisaca čiju sudbinu, pa i sudbinu njihovih dela, mnogo više određuje biografija nego bibliografija, koja i sama na kraju bude uslovljena biografskim momentima.

I premda bi uz ime Dragoslava Mihailovića bilo dovoljno navesti naslove „Frede, laku noć“, „Kad su cvetale tikve“, „Petrijin venac“, „Čizmaši“, „Zlotvori“, ipak bi delovalo kao svesno prećutkivanje ako se ne naglasi da je pisac u mladosti bio zatočenik zloglasnog logora – ili kako se tada eufemistično i pod cenzurom, ali i strahom, govorilo: radilišta – na Golom otoku, te da je docnije nekoliko publikacija posvetio upravo ovom istorijskom, političkom i ideološkom fenomenu.

Ali, tu nije kraj piščeve istorijske veze sa Golim otokom, jer upravo je književni rad Dragoslava Mihailovića bio neposredni povod da lično Josip Broz Tito, pred televizijskom kamerom, prvi put u javnosti eksplicitno kaže ime i namenu mramornog ostrva na Jadranu, tako da je pisac verovatno i sa te strane, kao jedan od najpoznatijih golootočkih zatvorenika, osećao moralnu dužnost da u svojim delima iznese ogoljenu istinu o navodnom suzbijanju staljinizma pomoću staljinističkih metoda.

Sa tim je ciljem napisana i objavljena zbirka „Lov na stenice“ (prvo izdanje: 1993), gde se kroz devet autobiografskih priča daju sudbine pojedinih golootočkih zatočenika koje je pisac lično poznavao tokom boravka u logoru ili ih je upoznao naknadno upravo radi saznavanja novih podataka za svoje tekstove o Golom otoku.

Pišući o žrtvama u vremenu ideološkog sukoba između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, Dragoslav Mihailović dotakao se i likova njihovih dželata, tako da „Lov na stenice“ donosi kompletnu sliku golootočkog zatvora i prikazuje, iako ponekad u svega dve-tri rečenice, gotovo svaki njegov segment, pri čemu se često ne može načiniti crno-bela podela i jasno razlučiti ko su bili dželati i a ko žrtve – jer kao i u svakom logoru, i na Golom otoku vladala je takva hijerarhija da se uloga dželata neretko svesno birala samo da bi se izbegla sudbina žrtve.

Ne treba posebno naglašavati da mnogi logoraši nakon fizičkog oslobađanja ne mogu godinama da se oslobode psihičkih trauma ponesenih iz logora, pa je takav slučaj bio i sa golootočkim zatvorenicima, s tim što su psihičke posledice često bile praćene i novim političko-ideološkim zlostavljanjima, koja su se kretala u rasponu od izopštenja iz neposredne okoline do ponovnog hapšenja i vraćanja u zatvor, pa tako zbirka „Lov na stenice“ nedvosmisleno pokazuje da izlaženje iz logora nije nikako značilo prestanak torture, nego da su nove muke imale tek da se prebrode, što je bilo još teže ako je bivši logoraš i sâm u nekim momentima bio na mestu potkazivača ili krvnika.

Naslov poslednje priče u zbirci pomalo je zbunjujuć, jer glasi „Mrzim golootočane“, i pritom to izgovara pisac, ali kad se bude pročitalo koliko je i samom Dragoslavu Mihailoviću bilo teško da od pojedinih logoraša sazna makar jedan detalj vezan za njihovo zatočeništvo, postaje jasan piščev gnev na sapatnike koji se i nakon toliko godina plaše da javno kažu istinu o torturi koju su preživeli, ali postaje još jasniji i sav strah koji se kod bivših osuđenika nije umanjio čak ni nekoliko decenija nakon što su izašli iz logora, a razobličava se i politički sistem koji je strogo pazio da priča o Golom otoku nikada ne bude do kraja ogoljena.

Stoga i danas čitanje zbirke „Lov na stenice“ deluje tek kao početak tog ogoljavanja.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
priča koja traje noć knjige od 6 do 8 juna laguna knjige Priča koja traje – Noć knjige od 6. do 8. juna
30.05.2025.
Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 6. do 8. juna 2025. godine 32. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klub...
više
druženje sa piscima lagune i književni maraton u noći knjige laguna knjige Druženje sa piscima Lagune i književni maraton u Noći knjige
30.05.2025.
I ove Noći knjige veliki broj pisaca Lagune dočekaće svoje čitaoce u knjižarama Laguna i Delfi.   U knjižari Delfi SKC očekuje vas književni maraton na kome ćemo predstaviti čak šest novih ...
više
dodatni popusti u noći knjige za korisnike mastercard kreditnih kartica banca intesa laguna knjige Dodatni popusti u Noći knjige za korisnike Mastercard kreditnih kartica Banca Intesa
30.05.2025.
Sjajna pogodnost očekuje sve korisnike Mastercard kreditnih kartica Banca Intesa tokom predstojeće Noći knjige. Naime, uz sjajne popuste do čak 40%, samo na sajtu laguna.rs imaće dodatnih 5% popusta n...
više
10 preporuka za noć knjige dan vs noć laguna knjige 10 preporuka za Noć knjige: DAN vs. NOĆ
30.05.2025.
U večitoj igri svetla i tame, dan i noć nisu samo vremenske odrednice već i metafore za različita životna stanja, emocije i razmišljanja. U ovom izboru donosimo po pet knjiga koje odišu svetlom dana i...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.