Laguna - Bukmarker - „Osam planina“ u Kanu: Bogat, lep i neizrecivo tužan film - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Osam planina“ u Kanu: Bogat, lep i neizrecivo tužan film

„Osam planina“ (Otto Montagne) belgijskog reditelja Feliksa van Greningena prikazan je u zvaničnoj konkurenciji na Kanskom festivalu.

Ovaj bogat, lep i neizrecivo tužan film govori o prijateljstvu muškaraca koji ne mogu da pričaju o svojim osećanjima i o pobedi i porazu u velikoj životnoj utakmici. Smešten je u predivnoj i prekrasno fotografisanoj italijanskoj alpskoj dolini Aosta, koja uključuje padine Monblana i Materorn. Ali „osam planina“ iz naslova odnosi se na osam najviših vrhova Nepala: misteriozni simbol svetskih ambicija i osvajanja, piše filmski kritičar Gardijana.

Belgijanci Feliks van Greningen i Šarlot Vandermerš adaptirali su nagrađivani roman italijanskog autora Paola KonjetijaOsam planina“ iz 2016. i stvorili duboko inteligentnu meditaciju o našoj sposobnosti za ljubav i o tome kako je oblikovana proizvoljnim, nepovratnim iskustvima iz detinjstva i našim odnosom prema pejzažu. Dolina Aoste prikazana je veličanstveno, a Van Greningen i Vandermerš nalaze ispod nje sloj tuge.

Sve počinje prijateljstvom dva 12-godišnja dečaka Pjetra i Bruna, koji se upoznaju kada Pjetrovi mama i tata – da bi pobegli od benzinskih isparenja Torina – dođu na leto u (izmišljeno) selo Grana; Pjetro se sprijateljio sa lokalnim mladićem Brunom, koji je odseo kod svojih rođaka farmera. Njih dvojica lutaju daleko na ovom čarobnom mestu.

Ali njihovo divno prijateljstvo pokvarili su Pjetrovi roditelji, koji su pogrešno procenili i ponudili Brunu da živi s njima u velikom gradu i tamo pohađa srednju školu. Brunov odsutni otac protivi se ovoj snishodljivosti i odvodi dečaka da radi s njim na gradilištu dok Pjetro započinje problematičnu studentsku karijeru srednje klase. Pjetro nikada ne oprašta svom ocu što ih je razdvojio i što ga je više impresionirao čvršći mladić Bruno. Rešava da nikada više ne razgovara s ocem.

Ali sudbina ponovo spaja Bruna i Pjetra kao očvrsle, bradate mladiće, koje su suptilno i nežno igrali Alesandro Borđi i Luka Marineli. Nakon suzdržanog, opreznog početka, Bruno sugeriše da, pošto ni jedan ni drugi nemaju posla, provedu alpsko leto gradeći kolibu u dolini koja će biti njihovo posebno mesto.

Ovo je film koji donosi dah uzbuđenja i ljubav u srcu. Prostran je i neužurban u svojoj odanosti lepoti i onome što znači biti čovek. Bruno je upečatljiv lik koji postaje strastven kada priča o planinama, a njegova je tragedija što ih na kraju preferira više od ljudskih bića. Kada Pjetrovi prijatelji iz Torina dođu u posetu i neko od njih progovori o „prirodi“, Bruno prezrivo odbrusi da je „priroda“ apstraktna ideja za gradske tipove: on preferira sirovu stvarnost planina, drveća i reka. Ovaj film ima misteriju i strast, penje se na planinske visine i nagrađuje vas suprotnošću od vrtoglavice: nekom vrstom egzaltacije.

Autor: Bratislav Nikolić
Izvor: nova.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.