Laguna - Bukmarker - Paulo Koeljo je hipi koji se oporavlja - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Paulo Koeljo je hipi koji se oporavlja

Svaka nova knjiga Paula Koelja se isčekuje sa nestrpljenjem. U svojoj poslednjoj – dvadesetoj po redu – ponudio nam je „fiktivnu“ autobiografiju koju je nazvao „Hipi“. Napisana je u brzom ritmu, ali autor ne želi da je čitamo kao triler i proletimo kroz nju.

U intervjuu koji smo uradili putem imejla, brazilski pisac nam otkriva da je pratio jednostavni savet Luisa Kerola, autora „Alise u zemlji čuda“: „Počni od početka [...] i idi dok ne dođeš do kraja: tu stani.“

„Mislim da je to pisanje“, kaže Koeljo. „I to sam radio tokom pisanja ’Hipija’, beležio sam šta sam sve proživeo.“

Knjiga govori o avanturama mladog Koelja kada se upustio u aferu sa starijom ženom, bio u zatvoru i preživeo mučenje u tadašnjem Brazilu koji je bio pod vojnom upravom. Nakon izlaska iz zatvora odlučio je da realizuje svoj plan da iz Evrope otputuje na Nepal.

„Hipi“ je autofikcija. Rekli ste da su se svi ovi događaji stvarni, ali da ste ih provukli kroz filter fiktivnog zarad čitalaca. Kakav je osećaj bio pisati knjigu u kojoj ste glavni junak?

Sve moje knjige su odrazi moje duše. Negde je to upadljivije, kao u knjigama „Dnevnik jednog čarobnjaka“ ili „Anđeo čuvar“, a u nekima je to manje očigledno... Napisao sam knjigu u trećem licu kako bih mogao da posmatram sebe i događaje sa veće distance. Zanimljivo je to da me je knjiga navela da pogledam i stvari koje se sada odvijaju u konzervativnim društvima koja su potpuno ubila unutrašnju slobodu koju smo imali nekada. Ali da, svi likovi koje stvaram su moji. Samo je to u „Hipiju“ vidljivije: ja sam on.

„Hipi“ je pre svega film koji se odvija na putu. Tradicionalni film o putu koji govori o kretanju kroz različite geografske predele. Ali je takođe i film o duhovnom putu. Glavni junak kreće u potragu za ličnim razvojem i, zarad toga, doživljava niz stvari poput tradicionalnih heroja – posao pisca, staru ljubav, hapšenje i brutalnosti paravojske, put u Amsterdam, ponudu da postane diler droge, novu ljubav, pokret Hare Krišna, sufizam, put ka Nepalu – dok ne postigne svoj cilj.

Da li ste isplanirali unapred celokupnu putanju romana? Ili ste pustili da vas vode iskustva i želje junaka?

Putovanje je bilo jedna od ključnih stvari hipi pokreta. Tako je pojedinac nalazio ostale. Ništa nisam isplanirao. Preneo sam priču onako kakva je i bila. Napisao sam je jer vidim da živimo u svetu u kome se ljudi sve više plaše svega. Gde god da zakoračite, ljudi vas napadaju. To što sam napisao je jednostavno bilo moje iskustvo. Iskustvo je uvek priča koja se najbolje uklapa u književnost, poput vagona voza koji ovog puta ide u prošlost.

Koliko je hipi pokret uticao na Vas kao pisca i umetnika?

Hipi pokret je bio moje prosvetljenje. Kada su se hipici pojavili sa potpuno drugačijom idejom o svetu, potpuno sam se poistovetio sa njima. Potrebno je setiti se da je to bio veoma represivan period, vreme kada je svako ko je drugačiji bio, na ovaj ili onaj način, napadnut.

Mislite li da je hipi pokret na neki način promenio ovaj svet na bolje? Da li bi trebalo da se okrenemo nekim stvarima koje smo tada naučili?

Hipi pokret nije bio nepraktičan, idealistički ili antikapitalistički. Bio je nešto što je iskočilo iz društva. Nismo se suprotstavljali društvu samo zarad suprotstavljanja. Želeli smo da stvorimo novo društvo i verovatno smo u toj ideji bili vrlo naivni.
Društvo koje drugačije vrednuje žene, hranu, putovanja i modu... Hipici nisu uspeli da promene svet na bolje: vidimo i sami kakva katastrofa je svet postao. Ipak hipiji tog vremena su uspeli sebe da promene na bolje, da vide svet drugačije. I još uvek na njega gledaju sa odgovornošću i solidarnošću koja je karakterisala hipije.

Na Spotifaju postoji lista pesama koje spominjete u knjizi. Da li biste preporučili da ih ljudi slušaju dok čitaju roman?

Ne, to ne funkcioniše. Knjiga zahteva posebnu koncentraciju – zbog toga sam ne želim da se moje knjige pretvaraju u filmove. Ne prodajem prava na njih.

Uprkos tome što je rekao, postoji mnogo filmova koji su zasnovani na njegovim knjigama. Takođe, autor je potpisao ugovor sa grupom američkih izdavača i producentskih kuća kako bi napravili triler televizijsku seriju.

Nedavno je u jednom intervjuu došlo do neprijatnog momenta. Tokom intervjuisanja u njegovom domu u Švajcarskoj, upitali su ga da li on zaista može biti hipik s obzirom na to da živi u luksuzu. „To je eksterijer, ne enterijer“, odgovorio je napeto, a zatim se očigledno pokajao zbog odgovora pa je zahtevao da intervju počnu ispočetka.

Izvor: gulfnews.com
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.