Laguna - Bukmarker - Persi Šeli o „Frankenštajnu“ Meri Šeli - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Persi Šeli o „Frankenštajnu“ Meri Šeli

Prema dobro poznatoj priči, osamnaestogodišnja Meri Šeli je ideju za „Frankenštajna“ dobila jedne sumorne letnje večeri 1816. godine dok su ona i pesnik Persi Šeli (tada njen ljubavnik, kasnije suprug) boravili u švajcarskim Alpima u društvu lorda Bajrona. Bajron je predložio prijateljima da prekrate vreme tako što će svako od njih napisati „priču o duhovima“. „Možda bi leš mogao da se oživi“, pomislila je Meri. Ostalo je, kako se kaže, istorija.

Dve godine kasnije, „Frankenštajna“ je objavila anonimno. Uprkos predostrožnosti, ubrzo se proneo glas da je autor knjige žena (nezamislivo!) i rane ocene knjige su zahvaljujući tome bile pretežno negativne. U prikazu jednog mizoginog kritičara moglo se pročitati: „Pisac je, kako smo imali prilike da saznamo, žena. Ta otežavajuća okolnost izvor je svega što nije u redu sa ovim romanom. Ali činjenica da je naša autorka sposobna da zaboravi nežnu prirodu svog pola, ne znači da moramo i mi. I stoga ćemo otpisati ovaj roman bez daljeg komentarisanja.“

Godinu dana pre objavljivanja, očekujući kratkovidu reakciju kritike, Persi Šeli je napisao izrazito pohvalnu recenziju književnog debija svoje mlade supruge. U prikazu, koji je nažalost objavljen tek deset godina nakon pesnikove tragične smrti u zalivu La Specija, Šeli piše:

„Nema nikakve sumnje da je roman 'Frankenštajn ili Moderni Prometej', isključivo kao priča, jedan od najoriginalnijih i najkompletnijih proizvoda našeg doba. Dok ga čitamo, ushićeno se u sebi pitamo kakav je to tok misli – i kakva su ga to neobična iskustva probudila – u umu pisca mogao dovesti do zapanjujuće katastrofe i iznenađujućih kombinacija motiva i incidenata koji sačinjavaju ovu pripovest... do kraja vođena čvrstom i mirnom rukom. Interesovanje se akumulira i napreduje ka zaključku brzinom stene zakotrljane niz padinu planine... Napetost i saosećanje, nagomilavanje incidenta na incident nas ostavljaju bez daha... Patos je neodoljiv i dubok... U tome je konkretno naravoučenije knjige... Činite drugome zlo i on će postati zao... Nemoguće je čitati ovaj dijalog – i mnoge druge slične situacije – a da ne osetite da je srce u čudu prestalo da lupa, i da vam niz obraze teku suze... Ova priča svojim karakterom ne podseća ni na šta što joj je prethodilo... primer snage intelekta i mašte, koju je, verujemo da će čitalac složiti, teško prevazići.“
 
Persi Šeli, Ateneum, 10. novembar 1832.

Izvor: bookmarks.reviews
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.