Laguna - Bukmarker - „Pletenica“ Letisje Kolombani: himna posvećena svim ženama - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Pletenica“ Letisje Kolombani: himna posvećena svim ženama

Vrlo verovatno letnji bestseler, „Pletenica“ je prvi roman Letisje Kolombani. Strani izdavači se otimaju jer je već više od dvadeset zemalja kupilo prava za prevođenje dela čak i pre nego što je objavljeno u Francuskoj. Ova knjiga nam otkriva sudbinu tri potpuno različite žene, a koje naime vezuje jedna univerzalna nit.

Tri izuzetne junakinje

Zahvaljujući „Pletenici“ možemo da putujemo na sve četiri strane sveta. Bilo to u Indiji, na Siciliji ili u Kanadi, autorka nas prenosi u potpuno različita podneblja, koja su, na određen način, ipak povezana. Smita, na jugu Indije, nedodirljiva je, pripada kasti  prognanih i poniženih. Udata za lovca na pacove, zadužena je da skuplja izmet najuglednijih stanovnika u regionu. Smita će sve uraditi kako bi njena ćerka izbegla njenu sudbinu i kako bi se školovala. Sicilijanka Đulija treba da nasledi firmu svog oca, koja je u stečaju, i pronađe nove dobavljače kako bi nastavila da pravi perike, jer je jedna od poslednjih firmi koje ih prave od prirodne kose. Njenu sudbinu će ubrzati bolest njenog oca i susret sa Kamalom. I najzad, Sara je u Montrealu briljantna advokatkinja kojoj sve uspeva u životu sve do dana kad sazna da ima rak dojke. Postepeno će se udaljavati od posla pa će i ona osetiti da je u statusu nedodirljive. Svaka žena nosi jednu žensku ulogu: Smita ima ulogu majke, Đulija je strastvena i zaljubljena žena, a Sara je briljantna i društvena. Brišući granice, izvan kulture i religije, autorka pruža portret tri neverovatne žene kojima su zajedničke hrabrost i odlučnost. Snagu otpora koju im dodeljuje Letisja Kolombani je zapanjujuća. Ove tri žene žele da se bore, snagom volje, protiv sudbine ograničene društvenim normama.

Neobično delo

Evo prvenca koji je doživeo neverovatan uspeh zahvaljujući modernoj temi i odvažnoj strukturi. Podela dela na kratka poglavlja i smena tri priče doprinose da se one prepliću poput pletenice. Tri priče, tri ženske sudbine, tri zemlje i jedna zajednička veza, kosa. Kosa je srž čitavog dela. Katkad dar, katkad roba, katkad znak bolesti, roman lepo nosi njeno ime jer ima više značenja. Ovo neobično delo, daleko od toga da zbunjuje, savršeno vodi radnju u dobrom ritmu, pomoću ove tri niti. Zahvaljujući laganom pisanju i tečnom pripovedanju čitanje je pravo uživanje. „Pletenica“ krči svoj jedinstveni put jer je petnaest dana pre objavljivanja delo već bilo u fazi prevođenja na šesnaest jezika. Postavlja se samo pitanje da li će dostići neverovatan uspeh „Male zemlje“ Gaela Faja, koji je prošle godine izašao u izdanju Graseta.

Izvor: viabooks.fr
Prevod: Maja Mihajlović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.