Laguna - Bukmarker - „Portreti junaka i junakinja Dostojevskog“: Jedna slika, hiljadu misli - Knjige o kojima se priča
Radno vreme tokom praznika »
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Portreti junaka i junakinja Dostojevskog“: Jedna slika, hiljadu misli

Termin portret uglavnom se vezuje za slikarstvo, ali kad je naglašeno da će biti reči o portretima iz književnosti, obično se pomisli na eseje o karakterističnim likovima iz jednog književnog dela, ili opusa jednog pisca, ili iz različitih dela jednog književnog pravca.

Pošto je već u naslovu napomenuto da se knjiga bavi likovima koje je stvorio ruski pisac Fjodor Mihailovič Dostojevski, u prvi mah se sigurno očekuju portreti u smislu psiholoških profila, što se jedino rečima može dočarati, a za šta su likovi iz romana, novela i priča Dostojevskog više nego inspirativni.

Ali pokazalo se da i portreti književnih likova mogu biti shvaćeni i realizovani u okviru uopštenog shvatanja dotičnog termina – kroz formu likovne umetnosti.

U srpskoj istoriji bilo je episkopa i sveštenika koji su se bavili književnošću, bilo je i književnika koji su se bavili slikarstvom, bilo je kaluđera koji su ostavili trag u likovnom stvaralaštvu, a knjiga „Portreti junaka i junakinja Dostojevskog“ predstavlja čitaocima književno-filozofske eseje i likovne reprodukcije čiji je autor vladika Srpske pravoslavne crkve Maksim, episkop Los Anđelesa i zapadne Amerike.

Tumačenje književnih likova teče paralelno u pisanoj i likovnoj formi – publikacija je obogaćena ilustracijama (na kojima su uglavnom portreti junaka, ali i portreti samog Dostojevskog) koje je autor oslikao neposredno pre štampanja knjige (2021/2022), najčešće u tehnici akrila na platnu, premda ima i crteža koji potiču iz znatno ranijeg perioda.

Ako slika vredi hiljadu reči, onda se može reći da svaka napisana reč vladike Maksima vredi hiljadu slika, dok svaka njegova ilustracija vredi hiljadu misli, i to ne samo misli o književnom liku koji je naslikan nego i o piscu iz čijeg je pera lik potekao, pa i o samom autoru slike, ili barem o njegovom odnosu prema književnom svetu Dostojevskog.

Karakteristično je da tekstovi nisu koncipirani niti razvrstani na osnovu lika o kome je konkretno reč, nego se u okviru jednog teksta, pasusa ili rečenice često daje osvrt na više njih, i to iz različitih dela, što je još jedan dokaz da mnogi junaci Dostojevskog žive nezavisno od samih knjiga u kojima se pojavljuju.

Dovoljno je spomenuti Raskoljnikova, Sonju Marmeladovu, starca Tihona, Stavrogina, kneza Miškina, Nastasju Filipovnu, Ivana Karamazova, starca Zosimu, pa da se zna na šta se tačno misli, jer svako od navedenih imena postalo je simbol prepoznatljiv na nivou svetske kulture.

Ako se za integralni tekst knjige uzmu samo tekstovi koje je vladika Maksim posvetio junacima slavnog ruskog pisca, a pritom se izuzmu biografija i bibliografija Dostojevskog na kraju knjige, zaključuje se, ali uslovno, da autor zapravo i nije pisao o Dostojevskom.

A sa druge strane, stiče se utisak da ipak jeste pisao o Dostojevskom – ali opet uslovno.

Neizbežno je da se pisanjem o književnim delima i likovima jednog pisca dotakne i sama biografija književnog stvaraoca, ali čini se da je vladika Maksim, sklapanjem mozaika od likova iz različitih dela, zapravo sve vreme sklapao profil Dostojevskog, iako to nije eksplicitno naglasio.

Držeći se teme koju je odredio u naslovu, vladika Maksim nije od prikazivanja junaka prelazio u prepričavanje dela, tako da nema opasnosti da se čitaocu otkrije previše o romanu ili priči, pa da pomisli kako ne treba ni da čita dotično delo jer je već sve saznao, nego naprotiv – nakon ove knjige, čak i oni koji su dobro upoznati sa prozom Dostojevskog, poželeće da je (ponovo) pročitaju.

Započeta povodom dvestote godišnjice od rođenja Dostojevskog, a objavljena u vreme kad je literatura kojoj Dostojevski pripada delimično skrajnuta zbog mahinalnog poistovećivanja sa politikom koja nosi identičnu oznaku, knjiga vladike Maksima donekle je i poruka da se u takvim osetljivim momentima treba vraćati izvornim i trajnim vrednostima, čija nesumnjiva pripadnost određenoj nacionalnoj ne isključuje pripadnost celokupnoj svetskoj kulturi.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
radno vreme knjižara delfi i korisničkog centra tokom uskršnjih i prvomajskih praznika laguna knjige Radno vreme knjižara Delfi i korisničkog centra tokom uskršnjih i prvomajskih praznika
24.04.2025.
Obaveštavamo vas da su 18. i 21. april neradni dani, a da će se obrada i slanje porudžbina vršiti počevši od 21. aprila. Porudžbine napravljene u periodu od 18. do 20. aprila biće obrađivane i ...
više
povodom svetskog dana knjige sjajna akcija u knjižarama popusti i knjiga na poklon laguna knjige Povodom Svetskog dana knjige sjajna akcija u knjižarama: Popusti i knjiga na poklon
24.04.2025.
Laguna i Delfi knjižare organizuju akciju povodom Svetskog dana knjige koji se u celom svetu obeležava 23. aprila. Za sve ljubitelje pisane reči od 21. do 27. aprila 2025. godine važiće količin...
više
čitam čisto za svoju dušu prolećna akcija uz lagunu i henkel laguna knjige Čitam čisto za svoju dušu: prolećna akcija uz Lagunu i Henkel
24.04.2025.
Kupite dve ili više knjiga iz kategorije popularna psihologija i dobijate poklon-paket Henkel proizvoda za prolećno čišćenje doma! Akcija važi u svim Delfi knjižarama od 16. aprila do 15. maja ...
više
jelena bačić alimpić 29 aprila u kladovu premijerno predstavlja novi roman  laguna knjige Jelena Bačić Alimpić 29. aprila u Kladovu premijerno predstavlja novi roman!
24.04.2025.
Novi roman Jelene Bačić Alimpić „Krojač“ naći će se od utorka 29. aprila u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs. Istog dana Jelena će biti...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.