Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Diana Budisavljević, prešućena heroina Drugog svjetskog rata“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Diana Budisavljević, prešućena heroina Drugog svjetskog rata“

Zagrepčanka Diana Budisavljević, rođena Obexer (1891-1978), humanitarka austrijskog porijekla, koja je tijekom Drugog svjetskog rata organizirala u Zagrebu vrlo uspješnu akciju spašavanja srpske djece, žrtava ustaške represije, a čije je veliko djelo nakon rata bilo u potpunosti zataškano od novih komunističkih vlasti, glavni je lik nove knjige koju je napisala hrvatska povjesničarka Nataša Mataušić.

Autorica se desetljećima bavi proučavanjem dramatičnih događaja na prostoru Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata, pa je tako dvadesetak godina proučavala i djelovanje donedavno potpuno nepoznate Diane Budisavljević, te o tome napisala doktorsku disertaciju, otkrivši izuzetno mnogo novih dokumenata i činjenica. Ova je knjiga temeljena i na saznanjima koje je skupila tijekom rada na doktorskoj disertaciji, ali je i znatno proširena sasvim novim saznanjima skupljenim u posljednje vrijeme. Ova uzbudljiva dirljiva knjiga ima – zapravo – dva dijela. U prvom dijelu su opisani austrijski obiteljski korijeni Diane Budisavljević, ali i korijeni njenog supruga, liječnika Julija Budisavljevića, pripadnika utjecajne obitelji Budisavljević.

Opisano je kako se Diana Budisavljević, supruga uglednog zagrebačkog liječnika, majka dvije kćeri, odlučila angažirati u spašavanju srpske djece koja su usred krvavih i dramatičnih ratnih događanja bila odvojena od roditelja, te koja su bila u opasnosti da i sama ta ratna događanja ne prežive. Opisano je kako je prvo počela slati pomoć toj djeci u logorima, potom kako ih je uspjela evakuirati iz logora i organizirati njihovo zbrinjavanje u obiteljima, te kako je precizno sistematski vodila kartoteku te djece kako bi ih roditelji, od kojih su mnogi bili poslani u Njemačku na prisilni rad, nakon rata mogli naći. Veliki dio knjige temeljen je na dnevniku koji je sama Diana Budisavljević vodila, njen dnevnik se u knjizi opširno citira, pa se iz tih citata može najbolje vidjeti u čemu je Diana Budisavljević sudjelovala, kako je to doživljavala.

Tu su spomenuti i brojni ljudi koji su joj u toj akciji pomagali, opisani su njihovi motivi, njihove sudbine. Knjiga otkriva i imena u sudbine dvojice njemačkih časnika, koji su joj pomogli da od ustaških vlasti dobije dozvolu da djecu evakuira iz logora i tako ih spasi. Napokon, u knjizi su objavljena i brojna svjedočanstva same djece, koja su spašena, danas odraslih ljudi koji se živo sjećaju tih događaja kada im je Diana Budisavljević spašavala živote. Tu su i sjećanja dobrih ljudi koji su tu djecu primali u svoje domova, a neka od te djece, čiji su roditelji stradali, pa nitko po njih nakon rata nije došao, usvojena su u tim novim obiteljima i odrastali kao njihova djeca.

Drugi dio knjige bavi se događajima nakon Drugog svjetskog rata, te opisuje kako je Diana Budisavljević bila izbrisana iz povijesti. Kad su partizani došli u Zagreb odmah su Diani Budisavljević zaplijenili njenu kartoteku, te joj onemogućili da nastavi raditi ono zbog čega je ta kartoteka napravljena, da spaja roditelje s djecom. Neki od njenih suradnika bili su na ispitivanjima, neki su završili u zatvoru. Samu Dianu Budisavljević nisu dirali, ali su zabranili da se njeno ime u opisima onoga što se događalo tijekom rata igdje spominje.

Njenu akciju spašavanja djece nove su vlasti pripisale zagrebačkim komunistima, koji s tim nisu imali veze. Autorica je detaljno istražila kako se to zataškavanje provodilo, otkrila identitet osobe koja je to naredila, ali je opisala i kako je dvadeset godina nakon rata ime Diane Budisavljević ipak u jednom novinskom feljtonu prvi puta spomenuto u vezi spašavanja srpske djece iz logora.

Trebalo je još dvadeset godina da puna istina izađe u javnost. Nataša Mataušić (rođena 1956.) je hrvatska povjesničarka, diplomirala je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1984. godine kustosica je Zbirke fotografija, filmova i negativa Muzeja revolucije naroda Hrvatske, odnosno od 1991. Hrvatskoga povijesnog muzeja. Od 1999. godine bila je predsjednica Upravnog vijeća Spomen-područja Jasenovac.

Autor: D.A.M.
Izvor: tportal.hr


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
radno vreme delfi knjižara za vreme praznika 11 novembra 2024  laguna knjige Radno vreme Delfi knjižara za vreme praznika 11. novembra 2024.
08.11.2024.
Tokom državnog praznika – Dan primirja u Prvom svetskom ratu – Delfi knjižare rade po neizmenjenom radnom vremenu. Kada je reč o onlajn porudžbinama – kurirska služba u ponedeljak 11. novembra neće...
više
dragan velikić navika guši svaku pobunu laguna knjige Dragan Velikić: Navika guši svaku pobunu
08.11.2024.
„Pisac obično od fikcije stvara stvarnost. U ovom slučaju pisac od stvarnosti stvara fikciju“, rekao je na promociji nove knjige dvostrukog dobitnika Ninove nagrade Dragana Velikića istoričar ume...
više
ana atanasković trudim se da pamtim ono što je plemenito laguna knjige Ana Atanasković: Trudim se da pamtim ono što je plemenito
08.11.2024.
Ana Atanasković, spisateljica iza koje stoje romani koji se čitaju u dahu, ponosna Kruševljanka koja je zaljubljena u Beograd i u istoriju svog naroda, otkriva tajne svog najnovijeg romana „Zmajeva že...
više
uzbudljiv psihološki triler sve što nikad nismo izgovorili sloun harlou u prodaji od 12 novembra laguna knjige Uzbudljiv psihološki triler: „Sve što nikad nismo izgovorili“ Sloun Harlou u prodaji od 12. novembra
08.11.2024.
Triler koji će vas držati u neizvesnosti sve do poslednje stranice, „Sve što nikad nismo izgovorili“ Sloun Harlou, mračna je ljubavna priča s mnoštvom obrta i napetosti. Iako su prošli meseci ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.