Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Umetnici preživljavanja“ Hansa Magnusa Encensbergera: Iznenađujuća nežnost - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Umetnici preživljavanja“ Hansa Magnusa Encensbergera: Iznenađujuća nežnost

Hans Magnus Encensberger svoje književne portrete „umetnika preživljavanja“ naziva „vinjetama“. Popularna umetnička forma iz 19. veka u njegovoj najnovijoj knjizi oživljava na fascinantan način: precizne minijaturne slike preobražavaju se u koncizne minijaturne eseje.

Encensbergerova knjiga predstavlja dirljivi omaž književnim stvaraocima, pre svega onima jevrejskog porekla. On već u predgovoru govori o razlozima zbog kojih se među 99 odabranih pisaca i pesnika nalazi toliko Jevreja: „Zato što su vodili život koji je bio opasniji od života drugih i što su pripadali narodu koji svoj opstanak u rasejanju može zahvatiti knjizi. Posledice samosakaćenja nemačke inteligencije zasnovane na antisemitizmu osećaju se dan-danas. I to objašnjava veliki broj jevrejskih književnika o kojima će ovde biti govora.“

To, naravno, ne znači da će biti blagonaklon prema svakome. Autoritativna, „politički neuračunljiva“ Gertruda Stajn i egomanijak Elijas Kaneti nisu po njegovom ukusu. Distancira se i od Ane Zegers, koja je prigrlila komunizam staljinističke provenijencije. „Ni Šoa ni osnivanje Izraela ne igraju u njenom stvaralaštvu nikakvu ulogu“, ističe on, ali ne poriče vrednost njenih poznatih romana „Sedmi krst“ i „Tranzit“. O Štefanu Hermlinu zajedljivo primećuje: „Kolege u NDR su mu nadenule nadimak 'Lord Fajnfrost'. Možda je trebalo da, ne obazirući se na činjenice, napiše roman o fantastičnom umetniku preživljavanja. Šteta što u gvozdenom kavezu ideologije nije bio u stanju da prevaziđe sebe.“

Encensberger srodne duše nalazi u briljantnim stilistima koji su 20. vek preživeli pružajući otpor ideologiji: tihoj Ilze Ajhinger i antitotalitaristi Hansu Zalu, romansijerima Hariju Mulišu i Danilu Kišu, nenametljivom Imreu Kertesu i njegovom kolegi nobelovcu Borisu Pasternaku, koga je zbog romana „Doktor Živago“ sovjetski režim praktično oterao u smrt. Fascinantno je sa koliko razumevanja Encensberger govori o dilemi ruskih pisaca jevrejskog porekla, koji su uspevali da prežive u smrtonosnom procepu između Hitlera i Staljna i njihovih ubilačkih aparata. Neki su, kao recimo Ilja Erenburg, opstajali zahvaljujući snalažljivosti, a neki su svoja iskustva pažljivo zaodevali u plašt književnosti kao Vasilij Grosman (njegov epohalni roman „Život i sudbina“ konfiskovao je KGB, ali je uz pomoć Andreja Saharova na mikrofilmu prokrijumčaren na Zapad). Pomalo čudi to što Encensberger za lucidnog esejistu Manesa Šperbera kaže da nije bio veliki stilista i naziva ga pomalo naivnim, kao i činjenica da zadivljujućem opusu Hermana Broha ne posvećuje više pažnje.

Mnogi preživeli pisci jevrejskog porekla su se posle Drugog svetskog rata vratili u (Zapadnu) Nemačku, ali tamo se više nisu osećali kao kod kuće. Encensberger njihova iskustva sa puno saosećanja opisuje na primerima Alfreda Deblina i Volfganga Hildeshajmera. O danas skoro zaboravljenom Hildeshajmeru, koji je tokom rata bio agent britanske obaveštajne službe u Jerusalimu, kaže: „U Grupi 47 isticao se svojom elegancijom, širinom pogleda, poznavanjem jezika, osobinama koje pedesetih nisu krasile domaće književnike“.

Iako je poznavao mnoge od stvaralaca o kojima piše, ovaj devedesetogodišnjak ne poseže za anegdotama iz prošlosti na način na koji to čini većina onih koji dospeju u njegove godine. I što je najvažnije, sačuvao je zdrav smisao za humor i oštar jezik. („Zašto govoriš tako tiho?“, pitao sam Hajnera Milera. „Zato što svakome govorim nešto drugo.“)

On ne krije svoje divljenje prema onima – naročito piscima jevrejskog porekla – koji nisu svakome govorili nešto drugo: prema Neli Saks, koju je kao mladić upoznao u Stokholmu, Nadeždi Mandeljštam, koja je u svojoj autobiografiji pisala o preko potrebnoj (i često nedovoljnoj) veštini preživljavanja, i Josifu Brodskom, pesniku koji je pružao estetski i etički otpor sovjetskom režimu. Mnoge će iznenaditi količina nežnosti i empatije koju Encensberger, inače poznati skeptik, ispoljava u svojoj knjizi. Za Neli Saks on, na primer, kaže: „Snaga njene duše i energija koju je ulagala u ostvarenje svoje misije, uprkos svim udarcima sudbine, su neverovatne.“ Kakav omaž! Kakva knjiga!

Autor: Marko Martin
Izvor: salonkolumnisten.com
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
besplatna isporuka od 5 do 7 septembra 2025 samo preko laguna rs, delfi rs i dicearena rs laguna knjige Besplatna isporuka od 5. do 7. septembra 2025. samo preko laguna.rs, delfi.rs i dicearena.rs
05.09.2025.
Predstojećeg vikenda važiće posebna pogodnost za čitaoce! Od 5. do 7. septembra 2025, poručivanjem putem sajtova delfi.rs, laguna.rs i dicearena.rs, ostvarujete pravo na besplatnu dostavu na te...
više
uz lektiru se raste akcija 2 za 1 na školsku lektiru u izdanju lagune  laguna knjige Uz lektiru se raste! Akcija „2 za 1“ na školsku lektiru u izdanju Lagune!
05.09.2025.
Dragi đaci, roditelji i ljubitelji knjiga, Nova školska godina donosi radost otkrivanja sveta kroz čitanje! Lektira nije obaveza – to je putovanje, igra i prilika da junaci iz knjiga postanu zauvek...
više
ubaci trojku i osvoj popust u susret eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala  laguna knjige Ubaci trojku i osvoj popust: U susret Eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala!
05.09.2025.
U susret Eurobasketu u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi.rs i laguna.rs, od 25. avgusta do 14. septembra važiće dodatni količinski popust od 15% za kupovinu tri i više artikala! Ne pro...
više
oni su loši momci, zar ne ali da li je to baš tako video  laguna knjige Oni su loši momci, zar ne? Ali da li je to baš tako... [video]
04.09.2025.
Serijal Loši momci australijskog autora Arona Blejbija duhovito preokreće stereotipe o „opasnim“ životinjama i pretvara ih u simpatične (i katastrofalno trapave) borce za pravdu. Pokazuje deci da...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.