Laguna - Bukmarker - Prikaz „Parade“ Dejva Egersa: Priča koja navodi na razmišljanje - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz „Parade“ Dejva Egersa: Priča koja navodi na razmišljanje

Ovo je i priča o sukobljenim stavovima prema životu i radu.

Centralni prizor u novom romanu Dejva Egersa, „Parada“, je svetlucavi put koji se dovršava. Osmišljen da poveže urbani sever sa ruralnim jugom neimenovane, nedavno razorene bliskoistočne države, njegov završetak biće obeležen velikom paradom koju će predvoditi pobednički generali i koja će označiti, kako se čini, novu eru mira i napretka. Put simboliše savremenost, oličenu u elegantnoj mašini za asfaltiranje koja juri napred, ravnajući i povezujući; isto tako predstavlja i kompleksne veze između statičnosti i pokreta, između istoka i zapada, između korporacija, starosedelaca i političkih partija.

Egersa su oduvek zanimali efekti nesmetane komunikacije. U „Krugu“ je ispitivao kako potpuno otvoren internet postaje odskočna daska za hrpu neželjenih pojava, iznoseći na videlo stvari koje je trebalo da ostanu tajne i udarajući na privatnost i način života. Ranije je pisao i o interakciji između američkog sna i Bliskog istoka, u „Hologramu za kralja“, u kojem prodavac pokušava da proda nekakvu holografsku tehnologiju u Saudijskoj Arabiji. „Parada“ je tematska nadogradnja oba romana.

Na neki način, novi put je, u narativnom smislu, sam zaplet: uvek se pomera napred, na nekim mestima ga koče, a završava se na način koji je istovremeno poznat i neočekivan. U suštini, „Parada“ je duel između dvojice bezimenih muških protagonista, Četvorke i Devetke, čija je jedina svrha završetak auto-puta. Američka građevinska firma vredna milijarde dolara ne dozvoljava zaposlenima da znaju previše jedan o drugome: to bi možda kočilo posao, a time i profit. Ovakvo prećutkivanje ličnih imena ljudi i države daje ovom delu basnovitu dimenziju.

Ovo je i roman o sukobljenim pristupima životu i radu. S jedne strane, tu je Četvorka čiji nadimak (kojeg on nije svestan) je „Sat“, jer je uvek tačan kao sat. Pošto je do srži kompanijski čovek, ne može da ne poštuje pravila i jedino želi da završi posao tačno na vreme da bi se održala parada, da bi bio plaćen i otišao kući svojoj porodici. On je personifikacija protestantske radne etike. S druge strane, tu je Devetka. Dugokosi milenijalac, pomalo luckast, spava sa lokalnim ženama, mimo protokola razgovara sa članovima raznih lokalnih plemena, i uopšte se ponaša, po Četvorkinim rečima, kao „agent haosa“. Dok vozi svoj kvadricikl sa ljubičastim šalom oko vrata, on je stereotipsko zapadnjačko dete koje pokušava da pronađe smisao u onome što vidi kao drugost.

Iako su likovi oskudno skicirani, ima mnogo momenata novinarskog detaljisanja u prozi: „Flaše od soka pune dizela naređane pored puta i smežurane babe koje ih prodaju. Psi lutalice i deca koja drže bebe. Iskošene perjanice udaljenih vatri. Istrošene puščane granate. Tinejdžeri sa reflektivnim naočarima nose otkočene Kalašnjikove.“ Egers piše i scenarija za filmove, a mnogi odlomci u knjizi izgledaju kao da su predviđeni za film, sam put i mehanizovana kapsula koju vozi Četvorka bili bi prelep filmski prizor u vrelini, izmaglici i prašini. „Parada“ je odmerena, ali moderna i dobro organizovana priča, i nagoni nas da razmišljamo o dobrim i lošim stranama napretka i intervencije. Put nam donosi lekove, ali njime idu i vojske.

Izvor: independent.co.uk
Autor: Filip Vomak
Prevod: Borivoje Dožudić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
srbija, istorija i zločin priča o baba anujki, banatskoj trovačici i prvoj serijskoj ubici u srbiji  laguna knjige Srbija, istorija i zločin: Priča o baba Anujki, „banatskoj trovačici i prvoj serijskoj ubici u Srbiji“
25.09.2024.
Znatiželja o tatuli, otrovnoj korovskoj biljci koju prepoznaje još iz detinjstva, Šimona Đarmatija, 72-godišnjeg toksikologa, pre nekoliko godina odvelo je u neočekivanom pravcu, do banatskog sela Vla...
više
 ako zaboravimo kosovo, nećemo znati ko smo predstavljen roman put carstva vranama na radost  laguna knjige „Ako zaboravimo Kosovo, nećemo znati ko smo“ – predstavljen roman „Put carstva: Vranama na radost“
25.09.2024.
Kosovska bitka, istorijski mit i tragična ostavština za generacije koje će nositi teret gubitništva, utemeljena je kao pozadinski dekor romana „Put carstva: Vranama na radost“ Mladena Nestorovića, koj...
više
prikaz romana krhotine oštrina i sjaj, glamur i jeza elisove proze laguna knjige Prikaz romana „Krhotine“: Oštrina i sjaj, glamur i jeza Elisove proze
25.09.2024.
Počev od ranih devedesetih pa sve do danas, u različitim varijacijama ali sa neizmenjenim interesovanjem publike, scenaristi i režiseri američkog brat packa stvaraju serije ili filmove koji opisuju sv...
više
prikaz priča o stvarnom i nestvarnom put u gore fantazmagore laguna knjige Prikaz „Priča o stvarnom i nestvarnom“: Put u gore fantazmagore
25.09.2024.
Nakon što su zbirke „Princ vatre“, „Zapisi o stvarnom i nestvarnom“ i „Bunar u tamnoj šumi“ već pronašle svoj put do knjižara prethodnih decenija, naš renomirani scenarista i višestruko nagrađivani kn...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.