Život lepe i lucidne Klelije, začete u vezi između parmske prostitutke i velikog kardinala Alesadra Farnezea, pripadao je svima više nego njoj. Od trenutka kada je, još u povoju, nasilno oduzeta majci, apsolutni gospodar njene sudbine postaje njen moćni, osioni i razbludni otac. Iako je živela u obilju, kojom ju je okružila jedna od najuticajnijih porodica pozne renesanse, dobivši obrazovanje i vaspitanje kakvo i dolikuje pripadnici loze Farneze, Klelija je odrastala lišena istinske roditeljske ljubavi. Taj nedostatak nije uspevala da joj nadomesti ni tetka Viktorija, i sama žrtva patrijarhalnog društva koje doživljava nezaustavljivi moralni sunovrat.
Još u ranom detinjstvu glavnoj junakinji trećeg romana književnice
Klelije Renuči (Pariz, 1985) jasno je predočeno da u svetu muškaraca, koji najbliže srodnice gledaju kao ukrotitelji
koji procenjuju koliku će slobodu dopustiti svom konju, a sve ostale žene doživljavaju isključivo kao predmet zadovoljenja svog seksualnog nagona, ni ona ne može imati slobodu i pravo na izbor. Ipak, iako je kao sedmogodišnjakinja, po očevoj odluci, verena za Đovana Đorđa Čezarinija, budućeg stegonošu i glavnog komadanta Rima, ona mašta o velikoj ljubavi i novom, drugačijem životu.
Dogovoreni brak, uobičajeni način da se povežu plemićki domovi, namire međusobni računi i ostvare visoke ambicije, ova devojka slobodnog duha vidi kao mogućnost da naknadno stekne slobodu i da se ostvari kao celovito i zrelo biće. I zaista, najlepše i najslobodnije trenutke ona proživljava upravo sa čovekom koji, ponosan na njeno obrazovanje, čini sve da je uvede u svet umetnosti, u istraživanje ruševina iz antičkog doba i u stvaranje prestižne porodične kolekcije statua nastalih u starom veku.
Ipak, provodeći bezbrižne dane svedene na lagodnost, laku zabavu i prezasićenje svih čula, mladi par će se naći pred brojnim iskušenjima. Vojni komadant Rima će svoju strast preusmeriti ka brojnim ljubavnicama, bahanalijama i kocki, dok će Klelijino ime postati nezaobilazno u paskvilama i neprekidnim spletkama, kojima je isprazne dane kratila rasipna i dekadentna aristokratija.
Uprkos licemernom protivljenju i surovim naredbama svoga oca, crkvenog velikodostojnika koga je više zanimala mogućnost da se dokopa papske tijare nego sreća bližnjih, usamljena Klelija se, okružena sujetnim, razvratnim, zlonamernim i pritvornim svetom koji se vodi krilaticom da cilj opravdava svako sredstvo, upušta u strasnu vezu sa porodičnim prijateljem Ferdinandom de Medičijem.
Njihovi sastanci se odvijaju u raskošnoj vili na brežuljku Pinčo, odakle se pruža veličanstven pogled na večiti grad. Sastanci u Paviljonu ptica, tajnoj prostoriji koju motivima vinove loze i čudesnih krilatih bića oslikava Jakopo Cuki, preobražavaju mladu ženu, ali neće moći da promene njenu tragičnu sudbinu. Borba samosvesne i lucidne Klelije neporecivo će podsećati na pokušaj izgladnele lavice da se odupre višestruko nadmoćnim neprijateljima u jednoj od najupečatljivijih scena ovog romanesknog ostvarenja. Baš kao ta, nekada snažna životinja, iscrpljena neprestanom torturom, i glavna junakinja „
Paviljona ptica“ nastojaće da se suprotstavi osionom okruženju. Osujećena za roditeljsku ljubav, mogućnost da vaspitava svog sina i ispolji svoj intelektualni potencijal, Klelija postaje
živi paradoks umiruće renesanse.
Gradeći lik svoje imenjakinje, Klelija Renuči je napisala istorijski roman u kome nam pruža vešto ispripovedanu i višestruko slojevitu priču o kraju jednog veličanstvenog istorijskog i umetničkog razdoblja. Polazeći od temeljno proučene dokumentarne građe pohranjene u arhivima i drugih podataka iz bogatih istorijskih izvora, u pozadini potresne intimne istorije Klelije Farneze, ova književnica stvara fresku na kojoj je, u nizu sugestivnih detalja, prikazano renesansno društvo u opadanju.
Klelija će svojim životom nagovestiti novo, drugačije doba, a kao inspiracija i mecena braće Karači doprineće i stvaranju nove, barokne umetnosti. Ali to nije jedini način na koji je pamti istorija umetnosti: slikarska dela na kojima je sačuvan njen lik i danas zadivljuju turiste koji, žudeći za lepotom i vlastitim ispunjenjem, posećuju znamenitosti italijanske renesanse, a u velelepnom letnjikovcu Medičijevih, tokom rezidencijalnih boravaka, nadahnuti očaravajućim ambijentom, stvaraju savremeni umetnici.
Ipak, zahvaljujući ostvarenju Klelije Renuči, priča o lepotici koja je svojim stavom i mudrošću izazivala pomnu pažnju zluradih sastavljača objava, najzad je ispričana na način koji, svojom tragikom i jedinstvenošću, zavređuje. Zato je ovaj roman svojevrstan kenotaf plemenitoj i nesrećnoj Kleliji, sahranjenoj bez imena i obeležja.
Autor: Olivera Nedeljković