Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Duž oštrog noža leti ptica“: Svet sa šibom u rukama - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Duž oštrog noža leti ptica“: Svet sa šibom u rukama

Možda je tema ljubavi najčešća u okvirima svetske književnosti, ali je u srpskoj literaturi rat otac svih stvari. On se u nas neprekidno, reći će Crnjanski „obnavlja iz praha i pepela kao feniks“. Priča koja se otrgla od volje svoga tvorca, ma koliko odlagana, sklanjana, prećutkivana, morala je biti ispričana. Reči ne umeju da ćute. Tanja Stupar Trifunović je jedinim oružjem koje ima, rečima, u romanu „Duž oštrog noža leti ptica“ oslikala portret rata i dala mu lice.

Autorka šest knjiga pesama, tri romana, prevođena na četrnaest jezika, Tanja Stupar Trifunović dobitnica je brojnih nagrada za poeziju i prozu, među kojima se izdvajaju: Nagrade Evropske unije za književnost 2016. za roman „Satovi u majčinoj sobi“, Vitalovu nagradu Zlatni suncokret  2019. za roman „Otkako sam kupila labuda“; „Zmijštak“, knjiga poezije, ovenčana je Nagradom „Vasko Popa“ 2022. godine.

Ovo je roman o temama koje istorija zaobilazi, jer je ljudska, neizražena brojevima, već emocijama: susret sela i vojske, običnog i života koji iskače iz šina normale, unoseći novi poredak. Galimatijas novonastalog stanja na koje se treba navići, ali i glib u koji su točkovi ustaljenih pravila mira upali i ne mogu se izbaviti. Ovo je i roman o odrastanju dece rata, koja su, umesto uniiformi, obukla traume i nose ih decenijama, koji kao da nije ni prestao.

Vanja i Milena glavne su junakinje romana, na suprotnim polovima, na približno jednakoj razdaljini od središta svojih težnji, prihvatanju zajednice, u ovom slučaju sela, u koje su dospele, Vanja ponukana izbeglištvom, Milena odsustvom majke, bez znanja očevog identiteta, živeći trajno obeležena žigom kurvinog kopileta. Za razliku od Vanje i njene želje da vrvi u vrevi, prilagodi se, ne ističe i prihvati sela, Milena odmalena, kriva bez krivice i mogućnosti praštanja, živi u takvom svetu, ne pripadajući mu. Ispričana je dečja perspektiva rata jer deca „nemaju još dovoljno životnog iskustva da kalkulišu i oni odražavaju svijet oko sebe onakvim kakvim ga vide. Kako svijet postaje surov, i oni postaju surovijim“.

U dečjim igrama, u kojima je kolovođa Vanja, zbog zaštićenosti roditelja, samo se pritajeno naslućuje bubrenje rata, dok se kod Milene na ličnom planu, razvoj telesnih karakteristika koje je uvode u svet odraslih i buđenje čulnosti, na širem planu istovremeno podudara sa sazrevanjem rata, u čijem će se vrtlogu naći. Bačena u svesnost, Milena je dokaz da rat može biti opšti i pojedinačni, voditi se na dva fornta: odigravati se na širokom prostoru, s mnogo učesnika, i u krugu porodice. Što će i Vanja shvatiti suprotstavivši se autoritetu (odrasloj osobi koja je nedolično oslovila Milenu), nakon prvobitnog animoziteta, ruši iluziju i shvata da put prema posebnosti mora graditi meandriranjem pored sveta i tako ugrabiti drugačiju sudbinu.

Lik Milene podseća na Maru iz Bulatovićevog najboljeg ostvarenja „Crveni petao leti prema nebu“ i Lizavete iz „Braće Karamazovih“ – zamislimo je kako, ne opirući se stvarnosti, gleda u provaliju neba, umotana u jutarnju tišinu, i želi da zaboravi na nevolje i boli koje joj pritiskaju grudi, i čeka ljubav (majčinu, očevu, vojnika Milana i seoske zajednice čiji je deo) koja neće doći.

Tanja Stupar Trifunović ispričala je univerzalnu priču, koja se događa svuda i uvek. Imamo rat koji se sliva u svakodnevni život ljudi. Vojsku, zločince, žrtve. Prvo se naslućuje, potom se osećaju prvi znaci njegovog prisustva, da bi probio branu i umarširao u svet junaka, rušeći tok uobičajenog života i dajući mu novu, fatalnu dinamiku. I prirodu koja živi bez reči, vetar koji nastanjuje zgarišta spaljenih kuća, i nije ga briga hoće li ih neko ponovo nastaniti. Roman govori o nemogućem povratku: jednom napušten dom ne može biti isti kada se u njega opet vratimo, jer mi koji mu se vraćamo nismo isti.

Stupar Trifunović opisuje netipične uslove odrastanja, koji su inače burni jer uvode u svet odraslih, a kako primećuje Isidora Đolović, „bavi se i pitanjem priče kao svedočanstva, sredstva samoanalize i upoznavanja sopstvene, a uzimanja otiska duše kolektiva, kroz borbu odbojnosti i osećaja pripadnosti koja traje u ličnosti još dugo pošto su utihnuli zvuci rata“. Potpuni prestanak rata u nama i izvan nas samih nastupiće jedino kada se pomirimo sa tim da neće prestati.

Autor: Siniša Bošković
Izvor: Književne novine


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.