Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Farkaždin“: U štimungu bećarca ili prozna pesmarica o Banatu - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Farkaždin“: U štimungu bećarca ili prozna pesmarica o Banatu

„Ko bi se toga još sećao, i k čemu?“, pita se Ljubomir Živkov, uvodeći čitaoca u „Farkaždin“, knjigu sazdanu iz fragmenata životopisa u kojem su oživljena sećanja na detinjstvo i mladost u rodnom selu. A smisao književnosti, zna to pisac ove knjige, pored ostalog, i jeste u pamćenju koje je osnova ne samo ličnog već i kolektivnog identiteta.

Čitav veltanšaung Ljubomira Živkova formiran je na parametrima stečenim u selu iz kog je ponikao: „Svemu što će me čekati u Zrenjaninu, Beogradu i Filadelfiji temelji su udareni u Farkaždinu.“

A čitalac, pogotovo onaj kojem je blizak duh vremena i mesta o kojem je u „Farkaždinu“ reč, uočava, u ovoj laganoj prozi, istinu o tome da, što je delo više lokalizovano – njegova poruka postaje univerzalnija. Pa se tako i u onom nauku:

„Nemoj da mi se razboleš ako neko bude pevao lepše od tebe!“ – piščevog oca Duše Krstina (za kog se pričalo da, kad zapeva, pucaju lusterska stakla) – prepoznaje koliko roditeljska strepnja, toliko i humanizovani odjek drevnog helenskog načela: vazda najbolji biti i odličan između drugih.

I zaista, Ljubomir Živkov kao novinar (pisao za Ekonomsku politiku i Vreme, autor televizijskih serijala Retrovizor i Dopisnica iz Banata, danas čitan na portalima Istinomer i Peščanik, autor knjiga „Pikardijska terca“ i „Ustanite, ovo je Internacionala“), a stranice „Farkaždina“ svedoče i kao pisac – zauzima superiornu poziciju.

Sazdan na doživljenom i anegdotskom kazivanju, taj samo u sećanju živ svet paora i radena dat je iz realistične, kad humorom, kad setom senčene vizure koja se nastavlja na tematsko-motivske okvire znamenitog „Sela Sakule a u Banatu“. No dok Zoran Petrović prepušta reč svojim junacima, Živkov oko uspomena na ljude i događaje plete promućurne komentare.

„Stanovništvo je mahom bilo ravnodušno prema obliku vladavine, ljudi su sami pravili sve osim šibica, kvasca, gasa za lampu i pirindže, na svaku su vlast gledali kao na dalekog i neodustajnog parazita...“, piše Živkov, koji u predisloviju navodi i ko će biti junaci njegove knjige: „[...] ali opet će u svakom odeljku, kao i u stvarnosti, biti i dece, i švigaraca, i udavača, i staramajki i deda-teča, živih će biti više nego pokojnih, ali će potonji svaku pripovest vući unazad, u devetnaesti vek, ili čak i dublje u prošlost, biće više, naravno, onih koji sami sebi i bližnjima komanduju 'ajde, da se radi', nego što će biti leljoša, prostulja i fandrokaša, pojavljivaće se, kao predmeti koji ne pripadaju skupu, predstavnici države, oličeni najvećma u fenderašima, pretečama današnjih izvršitelja, celina će zvučati kao pohvala samodovoljnosti paorskih domaćinstava, gde su i udareni temelji mojoj istrajnoj odbojnosti naspram države...“

Oličena je država i u odbornicima koji se nikad ne pojavljuju pred glasačima u Farkaždinu, te će, jednom prilikom, supstitut onog koji se nije udostojio da poseti selo biti ispraćen opaskom: „Nikad ni ne vidimo našeg odbornika, uvek nam pošljete leš bez glave!“ (I „leš bez glave“ i svedočenje o tome da se sve moglo iznositi na pazar, osim zemlje koja se nije smela otuđivati, aludiraju i na aktuelne prilike.)

Sukob prirodnog poretka (oličenog u porodičnom životu) s institucijama, dešavao se već u ranom detinjstvu: „Rascep između učitelja i ukućana započet je u jeziku, ali je bilo i ontoloških nesuglasica: u kući pršte očenaši, u školi nema boga, za državne praznike dobiješ male ferije, u kući običan ručak, nema supe ni rinflajša, nema kolača, za Božić u kući česnica, položajnici, pre toga korinđanje, odeš tog prazničnog dana u školu tamo ni jelke, ni kriskindli, ni pomena o rođendanu VIP osobe...“

Koristeći lokalizme, koji padaju u zaborav, s karakteristikama novogovora, Živkov sugestivno dočarava prohujalo „zemljano doba“ i „civilizaciju“ banatskog sela, koja je, sve do pedesetih i šezdesetih godina prohujalog veka, „počivala na masti“. (Izuzetne su one stranice na kojima su lirski dočarani mirisi i zvukovi sela – naročito crkvenih zvona.)

Zazivajući sećanja na prošlost, Živkov oslikava i mentalitetske crte naših starih, o čemu, zapaža jedan novosadski pisac (rodom Bečkerečanin), jugoslovenski karakterolozi nisu marili. A na osobenost tog banatskog mentaliteta jasno ukazuje iskaz vezan za Živkovljeve studentske dane u Beogradu: „U tavernu poverenu nama dolazili su momci koje sam nepogrešivo identifikovao kao Bačvane – veseli, razgovorljivi, neškrti, zadovoljni.“ Spreman je, vidimo, naš pisac, da o sebi i svojima progovori upravo onako kako, ako je verovati opet jednom Banaćaninu – Raši Popovu – čine istinski majstori pera: otkrivajući vlastitu sramotu i razobličavajući nakaradu.

Stoga su antiteze, paradoksi i (auto)ironija, ali i originalni epiteti (Bahtinova teorija se proučava na jako lepim univerzitetima), česta sredstva za kojim poseže Živkov. No građa se nudi sama (jasno – onima koji to umeju da prepoznaju). Tako je anegdota o paorima, primoranim da napuste svoje domove i poslove u leto 1968, jer vlast prepoznaje pretnju pred invazijom Varšavskog pakta, te i banatski živalj mobiliše za kopanje odbrambenih rovova, razrešena poentom dalekog potomka nekadanjih graničara: „Sad bi samo falilo da ovi ne dođu!“

I dok se, namah, neimenovani Farkaždinac prepoznaje kao tipični Lala čija psihologija daje povoda za vic, oni koji poznaju prilike, iza prividne tuposti i pomirljivosti Banaćana, prepoznaju potrebu za smislenošću života.

Demontira pisac ove knjige i stereotipe. Recimo onaj o patrijarhatu. Pamti se scena kada se ukućani listom stavljaju na stranu staramajke koja se spori sa supružnikom, dok ih ona ne ukori: „Ta mante ga, nek misli da je pametniji od mene.“ O statusu te žene kazuje i činjenica da je porodična blagajna u njenom šarajtovu. Osim što raspolaže kućnim budžetom, baba kroji planove i o predstojećim poslovima. Dok noću izlaže svoje naume, deda samo „domeće ponešto“ i „poftorava“.

Ženska pamet nastoji da oblikuje i javno mnjenje. Tako će petogodišnja devojčica, poučena od majke lole koja po peti put staje pred oltar, usred svadbe podviknuti: „Mater svetu, dovo Joca petu.“

U stilu Ljubomira Živkova, koji je, ne treba smetnuti s uma, i tamburaš, očuvan je duh bećarca. Danas, kada i književni mejnstrim nalaže bavljenje traumatičnim temama, apsurdom kao sudbinskim usudom homosapijensa, likovima ophrvanim duhoklonućem i distopijskim vizijama budućnosti, život i priključenija Ljubomira Živkova nude, toliko nam nužan, katartičan vitalizam.
 
Autor: Natalija Ludoški
Izvor: časopis Polja, br. 550


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
 lagunina bajkoteka ponovo sa vama video  laguna knjige „Lagunina Bajkoteka“ ponovo sa vama! [video]
04.07.2025.
„Lagunina Bajkoteka“ ponovo počinje sa emitovanjem najlepših priča i bajki iz celog sveta! Jednom nedeljno uživaćete u uzbudljivim dogodovštinama, čarobnim svetovima i neustrašivim junacima i junakinj...
više
dragan velikić o bečkom romanu kartografija kontrole i mira laguna knjige Dragan Velikić o „Bečkom romanu“: Kartografija kontrole i mira
04.07.2025.
Dvostruki dobitnik Ninove nagrade za romane „Ruski prozor“ i „Islednik“, Dragan Velikić bio je gost 17. festivala Krokodil koji se odvijao pod nazivom „Under pressure“. I Krokodilove novinar...
više
ju nesbe teško je ne zaljubiti se u srbiju laguna knjige Ju Nesbe: Teško je ne zaljubiti se u Srbiju
04.07.2025.
Norvežanin Ju Nesbe, jedan od najpoznatijih svetskih pisaca trilera, bio je specijalni gost prvog Beogradskog trilerfesta. On je u Srbiji predstavio svoj najnoviji roman „Minesota“, koji je objav...
više
veličanstvena akcija 5 za 999 samo na laguninom sajtu laguna knjige Veličanstvena akcija „5 za 999“ samo na Laguninom sajtu
04.07.2025.
Ljubitelji knjiga, Imate razlog za radost! Pokrenuli smo specijalnu akciju „5 za 999“ koja važi isključivo na laguna.rs i traje od 2. do 31. jula 2025. „Zabluda Svetog Sebastijana“ Vladim...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.