Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Istorija nasilja“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Istorija nasilja“

U ovom kratkom razdoblju od pojave srpskog prevoda njegovog autobiografskog romana „Gotovo je s Edijem Belgelom“, francuski literata Eduar Luj je sasvim opravdano postao ljubimac i ovdašnjih ambicioznijih i zahtevnijih knjigoljubaca; sada je pred nama njegov noviji roman „Istorija nasilja“ (prevela Ivana Misirlić, takođe, baš kao i prethodni, objavila Laguna). Nakon uspelog pokušaja da se pod šinjelom kratkog francuskog romana svežijeg kova oživi zagledanost u lepotu i moć realističnog prikaza života i tlapnje onih vidno manje ekonomski relaksiranih, a što smo sretali i kod Emila Zole, Luj u „Istoriji nasilja“ znatno podiže taj autofikcijski, sociološki i antropološki ulog u sadejstvu sa ličnim bolnim iskustvima, te „Istoriju nasilja“ postavlja kao anamnezu jedne malo je reći gorke i mučne epizode tokom koje je, nakon noći nežnosti sa neznancem, on/glavni junak bio silovan i izložen svirepom mučenju. Naglašeni i detaljima bremenit verizam i emotivnost su nanovo tu, i ovde predstavljaju ključne sastojke i adute Lujeve proze i tog autofikcijskog zanosa, ali, na planu stila i izraza, Luj ovde pokazuje zamašnije ambicije i evidentan napredak – hrabro a smisleno poseže za promenom (praktično u, nazovimo to tako, narativnom hodu) vizure, perspektive i pripovedačkog glasa, čime se postiže ta diskretno začudna a efektna začudnost, i što je važnije, osećaj da je katkad nužno kroz usta drugih izreći ono o čemu bi se najradije, pa i instinktivno ćutalo. U tom smislu, Luj u kraćoj prozi uspeva da nađe tačku spoja individualnog i ličnog bola, antropološke zapitanosti o istinskom korenu zla, ali i problematizuje jedno zaista značajno pitanje unutar queer života – pitanje nasilja unutar ešalona sličnih, bliskih i manje-više nesnađenih, prokazanih i suštinski marginalizovanih. „Istorija nasilja“ je, na sve to, dokaz da je u dimenziji lepe književnosti, stilski i pripovedački napredak ne samo jedna od mogućnosti, već i zdravorazumska nužnost.

Autor: Zoran Janković
Izvor: City Magazin


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.