Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Iz mrtvog ugla“ Ivane Dimić - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Iz mrtvog ugla“ Ivane Dimić

Novi roman dobitnice Ninove nagrade Ivane DimićIz mrtvog ugla“ na razmeđi je žanrova, ali upravo nepristajanje na svrstavanje u unapred pripremljene okvire daje bogatstvo izraza koju kao takav ima da ponudi. Sveden, pisan bez suvišaka, u neprekidnim smenama dramskih scena, kratkih proznih fragmenata, neizostavno je upleten humor ponekad na granici apsurda. Autorka spaja priče i dramu i sačinjava koherentnu formu, pa se dijaloški i prozni elementi smenjuju čineći svojevrsni amalgam, čime se postiže literarno višezvučje, što je jedna od najvrednijih odlika dela.

Iz ništavila, „iz mrtvog ugla“ pojavljuje se nerođeno dete koje odlučuje da se oslobodi nepostojanja i oživljava uprkos mrtvilu iz kojeg dolazi, i koristiće „žive ljude i mrtve ljude (...), pričaću tuđe priče, ispreplitaću ih i tako ću sebe i svoju biografiju i ceo svoj život da sašijem kao odelo.“ Ilija, Blizanac i Drina, protagonisti utrostručeni u nepostojanju, uskočili su u prostor književnosti, u vidno polje slobode i pobede nad smrću, i započeli život. Iako ih je troje, proističu iz personifikacije jedne osobe, svaka je jedinstvena i razvija se nezavisno, donosi odluke, postupa drugačije od svog drugog (i trećeg) ja.

Demonska sila nastoji da ih potisne u književno nepostojanje. Pojavom bića iz podzemlja, Đavo sa svojom svitom ‒ Bezočnim, Psoglavim i Asistentkinjom, autorka nastoji da uvede drugu naporednu ravan ispunjenu destrukcijom i mržnjom. Ali čitalac će ubrzo uvideti da misija Kneza od ovoga sveta neće ići prema osmišljenom planu. Đavo nam se predstavlja kao biće od akcije, delanja, došao je u Beograd dobro pripremljen u nadi da će ga čekati borba zbog koje će se dobrano pomučiti. Poput dobrog reditelja priprema teren, ne upušta se u rizik da bi učinak bio što efikasniji. Na početku postaje očajan jer su ljudi „postali masovno zli, tuku se po avionima, po ulicama, po samoposlugama, iz čista mira jedni drugima čine nažao, kad dođe na teren moja ekipa, skoro da nema posla.“ Nekad je morao da se više trudi, da bude učen, govori mnoštvo jezika, zavodi i šarmira, dok je danas svako na njegovoj strani. Ljudi u njemu izazivaju gađenje zato što svi „žure da se prozle, ističući svoje bezbožništvo“.

Počevši od kratkog proznog odlomka Prvi susret, postavljena scena spremna je za izvođenje, i dva naizgled odvojena narativna toka u kojima su junaci obitavali, slivaju se u glavni i njihove će sudbine biti međusobno uslovljene. Svako od troje nerođenih suočiće se sa Đavolom: Blizanac se najteže bori s izazovom zbog nepravde neimenovanja, jedini je bez vlastitog imena. Jedan od osnivača psihologije ličnosti Gordon Olport kaže da je „najvažnije sidrište našeg samoidentiteta tokom života naše vlastito ime“. To će dovesti do čestog ispoljavanja gneva, osećaja bespomoćnosti jer je nemanjem imena obespravljen. I kao takav „sopstvena slabost ga je podjarmila“. Drina odoleva tako što rešava da „ščepa svoje postupke za grkljan, da preuzme odgovornost i da počne da živi kvalitetno i smisleno“. Posrtaće, padaće, čupati se ,,sa bezdanom“, ali neće se predati. Ilija se predaje molitvi: „Molim se neprekidno, molim se dok hodam, molim se, u snu, molim se kad otvorim oči.“ Dočekaće svaki događaj s radošću i zahvalnošću, živeće spokojno, s ljubavlju i mirom u srcu.

Teritorija na kojoj su se obreli Đavo i ekipa izgleda kao lako osvojiva: pozorišta ne rade, muzeji i bioskopi su zatvoreni, „diplome se kupuju na pijaci, kriminalci su džet-set, prostitutke intelektualke“. Iako pretnja po čovečanstvo, družina retko izaziva strah svojim postupcima koji su često nespretni, replike neretko sarkastične, duhovite, njihove međusobne zađevice i nesporazumi su zabavni, upotrebom kalambura postiže se komičan efekat. Dijaloška forma u romanu po pravilu izaziva smeh, bez obzira na to što događaji prete da postanu s tragičnim ishodom. Ivana Dimić se koristi humorom radi ublažavanja gorke stvarnosti, da se lakše podnese i savlada sadašnjica od preteće opasnosti. Najveću moć daje literaturi kojoj ni smrt ne može da se suprotstavi.

Zato đavo i njegova ekipa avanturu završavaju neslavno, povređenog ponosa, hramljući u zaborav. Uprkos tome što su ljudi, „pakleni duhovi“ kako kaže Njegoš, ne mogu savladati junake iz nepostojanja ‒ sačinjeni su od slova i reči, a književnost je mesto apsolutne slobode, i „bašta“ u svom primarnom obliku ‒ čuvar duhovnog nasleđa. Književnost pobeđuje smrt, nudi sklonište i zaštitu, i kada se „sadašnjost ozbiljno razboli“, ona je oruđe koje može da popravi i izleči.

Autor: Siniša Bošković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.