Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Knjiga izgubljenih prijatelja“: Priče menjaju ljude - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Knjiga izgubljenih prijatelja“: Priče menjaju ljude

Tri mlade žene iz gradića Ogastin u Luizijani 1875. godine kreću na opasno putovanje u Teksas ne bi li otkrile kakva sudbina čeka siromašnu plantažu za koju su vezane njihove sudbine. Jedna od njih je osamnaestogodišnja oslobođena robinja Hani Goset, koja tokom putovanja u novinama metodističke crkve otkriva kolumnu „Izgubljeni prijatelji“, preko koje nekadašnji robovi pokušavaju da stupe u kontakt sa izgubljenim članovima porodice od kojih su odvojeni okrutnošću robovlasnika. Iako je priča o Hani plod njene mašte, autorka Liza Vingejt se na više mesta u romanu služi citatima iz originalnih oglasa koji su u periodu posle Američkog građanskog rata objavljivani u brojnim dnevnim listovima i redovno čitani sa crkvenih propovedaonica širom američkog Juga.

Hanina potraga za porodicom povezana je i sa drugom pričom ovog romana, čija se radnja odvija 1987. godine. Mlada profesorka engleskog jezika Benedeta Silva zapošljava se u siromašnoj državnoj školi u Ogastinu, gde rasna diskriminacija, siromaštvo i drugi oblici društvene nejednakosti predstavljaju gotovo nesavladivu prepreku na putu ka sticanju obrazovanja. Kako bi se izborila sa ovim izazovom i svoje đake zainteresovala za učenje, Benedeti će biti potrebna pomoć Nejtana Goseta i knjige i istorijska dokumenta iz napuštene kuće na plantaži koja je generacijama u vlasništvu njegove porodice.

Lizi Vingejt bez problema polazi za rukom da zainteresuje čitaoca za sudbine dveju junakinja i uvuče ga njihove priče koje se međusobno prepliću i dopunjuju, dočaravajući na suptilan ali krajnje efektan način rasnu nejednakost i njene posledice u oba istorijska perioda. Priča o Hani Goset je izmišljena, ali ova autorka baca svetlo na stvarne, neretko tragične aspekte ropstva i šalje poruku koju bi svi trebalo da naučimo iz prošlosti. „Priče menjaju ljude“, govori nam Benedeta. „Istorija, prava istorija, pomaže ljudima da se međusobno razumeju, da iznutra vide jedni druge.“

Autor: Kejt Brejtvejt
Izvor: historicalnovelsociety.org
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.