Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Kremanska straža“: Smeniše Slobu! - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Kremanska straža“: Smeniše Slobu!

Iako se Kremansko proročanstvo ponekad poteže čak i kao argument, pa i kao opravdanje za pojedine istorijske događaje, malo se o ovom folklornom fenomenu suštinski zna, štaviše često se i ostaje samo na nivou terminologije, naročito kad se veruje da se time određene nedoumice same od sebe razjašnjavaju.

Već i izborom čuvenog užičkog sela za centralno mesto radnje, Aleksandar Gajić dao je svom romanu dozu kontroverze i mistike, ali nije isključeno da će podjednaku pažnju privući i vreme radnje, jer leto 2000. godine stoji, u istorijskoj perspektivi gledano, kao neko zatišje, pa i međuvreme, između proleća 1999. i jeseni 2000 – i dok već zarastaju rane od bombardovanja, u vazduhu se osećaju nagli prevrati, značajni koliko i oni koje su članovi kremanske porodice Tarabić navodno predvideli još sredinom devetnaestog stoleća.

Ali da roman „Kremanska straža“ nije prožet misterioznim zapletom i raspletom dostojnim jednog uzbudljivog trilera, ipak vreme i mesto radnje ne bi sami za sebe obezbedili kvalitet, nego bi delovali kao puko privlačenje pažnje pomoću jednog starog fenomena koji se mnogo više pominje nego što su zaista poznate njegova sadržina i okolnosti u kojima je nastao.

Nasuprot tome, Gajić je koncipiranjem radnje ne samo opravdao naslov, mesto i vreme koje je odabrao za svoj roman nego je kroz vojno-policijsku istragu koju sprovodi glavni junak major Sokol Filipović iznova ukazao na suštinske probleme Kremanskog proročanstva, kao i na pojedine istorijske ličnosti koje su i te kako imale interesa za feljtonističku promociju i propagandu vizija koje je od svojih meštana navodno čuo i zapisao prota Zaharije Zaharić.

Premda se radnja najvećim delom dešava u Kremnima, roman ne daje sliku samo jedne uske seoske sredine, nego se kroz susrete različitih sudbina postepeno sklapa slika nacionalnog mentaliteta, a prikazuje se i šta se događa kad legende budu zloupotrebljene do te mere da se zbog njihovog skrivanja ili obelodanjivanja gube životi.

Stoga se opasna detektivska igra koju, nakon nasilne smrti jednog vojnika, pokreće Kontraobaveštajna služba, prepliće ne samo sa legendama koje neraskidivo stoje uz ime zavičaja Tarabića nego i sa konkretnim istorijskim podacima, bilo sa onim iz dalje prošlosti, bilo sa onim aktuelnim u danima majorove istrage i oružane akcije po zaseocima i obroncima Tare.

Preispitujući pojam i značenje Kremanskog proročanstva, pa vršeći donekle i njegovu demitologizaciju, Gajić kao nepristrasni a sveznajući pripovedač nije dozvolio da njegovi likovi zauzmu isključivo negativan stav prema pojmu koji je ionako već postao nezaobilazni deo nacionalne popularne kulture.

Naprotiv, dok se sa jedne strane stavlja veliki znak pitanja nad izjavama Miloša i Mitra Tarabića, dotle se sa druge strane nalazi razumevanje, pa i istorijsko opravdanje, za štampanje i promociju raznih (čak i potpuno različitih) verzija Kremanskog proročanstva, jer ponekad je prelomne tragične događaje (kako nacionalne tako i lične) najlakše objasniti – neobjašnjivim fenomenima.

Smatra se da je sve počelo kad je Mitar Tarabić nasred užičke pijace uzviknuo „Ubiše knjaza!“, i to dok se maltene ni u Beogradu još nije bilo raščulo za pogibiju kneza Mihaila – ali jedini problem i sa tom i sa još mnogim navodnim izjavama Tarabića jeste taj što su redovno bile obelodanjene tek nakon što bi se predviđeni događaji desili.

A na prelazu iz dvadesetog u dvadeset prvi vek bio je aktuelan detalj iz Kremanskog proročanstva o smenjivanju Slobodana Miloševića, ali sve i da je to bilo izrečeno pre jeseni 2000, nije u pitanju nikakvo čudo, jer se ishod političke igre mogao pretpostaviti i naslutiti, pa upravo takve slutnje daju poseban naboj romanu i pokazuju kako je pisac umetničkim postupkom uspeo da načini neizvesnim (samim tim i podložnim retroaktivnim proročanstvima) čak i one istorijske događaje za koje čitalac dobro zna kako će se završiti.

Autor: Dušan Milijić



Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
letnja književna poslastica akcija 2 za 1 kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jeftiniju, dobijate za 1 dinar laguna knjige Letnja književna poslastica: akcija „2 za 1“ – kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jeftiniju, dobijate za 1 dinar
22.08.2025.
Ljubitelji domaće književnosti, imate razloga za radost! Od 13. do 31. avgusta 2025, u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs, trajaće fenomenalna akcija „2 za 1“ koja će vam...
više
nedelja mangi od 21 do 28 avgusta 2025 30 na sve naslove u izdanju lagune laguna knjige Nedelja mangi od 21. do 28. avgusta 2025! 30% na sve naslove u izdanju Lagune
22.08.2025.
Povodom objavljivanja šestog dela mange „Obećana Nedođija“, svi koji od 21. do 28. avgusta 2025. nabavite pomenutu mangu, odobravamo popust od 30% na ostale naslove iz sve bogatijeg arsenala Laguninih...
više
ubaci trojku i osvoj popust u susret eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala  laguna knjige Ubaci trojku i osvoj popust: U susret Eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala!
22.08.2025.
U susret Eurobasketu u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi.rs i laguna.rs, od 25. avgusta do 14. septembra važiće dodatni količinski popust od 15% za kupovinu tri i više artikala! Ne pro...
više
prikaz knjige kako je svet stvorio zapad istorija duga četiri milenijuma laguna knjige Prikaz knjige „Kako je svet stvorio Zapad“: Istorija duga četiri milenijuma
21.08.2025.
U Laguninom ranijem izdanju „Persijanci“ Lojd Levelin Džouns nam je na intrigantan način objasnio kako je Zapad svoju ideju ratoborne superiornosti razvio na temeljima starogrčkih i rimskih uzora koji...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.