Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Omama“: I posle demokratije… - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Omama“: I posle demokratije…

Četvrti roman univerzitetskog profesora, pisca, esejiste i književnog kritičara Slobodana Vladušića nosi naziv „Omama“ i predstavlja romaneskni nastavak studije „Crnjanski, Megalopolis“. I ujedno je mnogo kompleksniji od pukog nastavka.

Vremenski okvir romana su godine službovanja Miloša Crnjanskog u Berlinu u zvanju kulturnog atašea u Vajmarskoj Nemačkoj kasnih 1930-ih prošlog veka. Crnjanski je poput Šerloka Holmsa praćenog Votsonovim glasom u ovom romanu viđen očima njegovog pratioca Miloša Verulovića, vojnog savetnika u poslanstvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, preživelog ratnika sa Kajmakčalana, bolesnog od preživljenih trauma. Brojni su dozivi i reference na koje nas upućuje ovaj roman. Najpre, to su prethodni Vladušićev roman, pre svega „Veliki juriš“, smešten u vreme Prvog svetskog rata. Želja da se osvetli pritisak liberalnog kapitalizma, korporativne dehumanizacije, kao i zamke virtuelnih simulakruma, još je važnija nit prisutna u romanima „Forvard“ i „Mi, izbrisani“, a svoj teorijski zamah ova ideja dobija upravo studijom „Crnjanski, Megalopolis“. Tu su takođe i veze sa probranim pojmovnikom iz međuratnog Berlina: Pol Kle i njegova teza da umetnost ne reprodukuje vidljivo već čini da vidimo nevidljivo, Fric Lang i film „Metropolis“, tajna grupa Angst, Maltus kao prvi eugeničar itd., sve to u sadejstvu sa prikazima Berlina omamljenog opijatima i prostitucijom, psihoanalizom i dekadencijom s jedne strane i s druge Berlina radničke klase, začetaka korporacija, marksizma i proklamovane demokratije i pacifizma. Veze sa našim vremenom nisu do kraja transparentne i roman ne pretenduje da bude alegorija današnjice, ali dodirne tačke se prepoznaju od površinski jasnih znakova poput zvučne sličnosti Verulovića sa imenom Đinđićevog telohranitelja Veruovića, do onih skrivenih do kojih se dolazi praćenjem određenog spiska pojmova koji pripadaju ovom vremenu, a mogli bi se zamisliti i u vremenu od pre jednog veka. Omama, jedna od zvučnih reči s početka „Seoba“, u romanu se više puta ponavlja u različitim sintagmama i sa različitim značenjskim potencijalom a skidanje koprene i dublji uvid u ono što nije na prvi pogled vidljivo jeste poput buđenja iz košmarnih snova ratnika sa Kajmakčalana. Otkrivanje onoga što se nalazi s druge strane sna dok se java čini kao jedina istina, jeste u korenu ovog, samo uslovno rečeno trilera, gde će potraga za nestalim srpskim radnikom dovesti do neočekivanog buđenja svih aktera.

I dok se krimi zaplet može pratiti i bez stvarnog poznavanja Crnjanskog, ukupni utisak se stiče tek prepoznavanjem sličnosti između „Omame“ i dela Miloša Crnjanskog. „Iris Berlina“, „Embahade“, „Roman o Londonu“, „Seobe“ zvuče i znače iz „Omame“ u metapoetičkom zahvatu gde se pisac pojavljuje u višestrukoj ulozi, junaka, inspiratora, poetičkog rođaka sa kojim se ostvaruju brojne intertekstualne veze. Najsnažnija od svih je svakako namera da se literarnim sredstvima nastavi studija o Crnjanskom u ključu teze o distinkciji između humanizma polisa i transhumanizma megalopolisa. Začetak ove ideje Vladušić vidi u Crnjanskovom prepoznavanju dehumanizovanog, četiriipomilionskog Berlina u vremenu Vajmarske republike okarakterisane kao prvo pokušaja uspostavljanja liberalne demokratije. Demokratije koja je prethodila nadolazećem fašizmu. Sa ovim iskustvom, može se postaviti pitanje šta sledi posle liberalnog kapitalizma. „Omama“ ne daje jednostavan odgovor na ovo pitanje, ali pruža veoma uverljivu sliku situacija ponavljanih kroz istoriju u kojima moćne zablude prethode teškom ali neminovnom otrežnjenju.

Autor: Jasmina Vrbavac
Izvor: emisija Vavilon, RTS, 28. septembar 2021.



Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.