Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Sirena sa Crne Konče“ Monik Rofi - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Sirena sa Crne Konče“ Monik Rofi

U aprilu 1976, nedaleko od obala fiktivnog ostrva Crna Konča u Karipskom moru, dva bela Amerikanca i posada sastavljena od nekoliko unajmljenih ostrvljana hvataju sirenu i izvlače je na palubu svog broda. Gotovo sve članove posade odjednom prožima osećanje nelagodnosti, kao da u njihovom činu „ima nečeg bogohulnog“: „Izbliza je delovala zastrašujuće; pod njima se, bez sumnje, našla osoba, zarobljena žena na umoru.“ Sirena po imenu Ajkaja – ogromna, ranjena, besna, od glave do repa pokrivena morskim vašima – budi moćne impulse u muškarcima: da je povrede, poseduju, dodirnu, obeleže, uprkos ili baš zbog mržnje u njenim „zamagljenim očima“. Ova nasilna, opčinjavajuća scena sa početka „Sirene sa Crne Konče“ razotkriva ambicije njeneautorke. Šesti roman Monik Rofi je bajka: sirena odbacuje rep, ponovo uči da koristi noge, zaljubljuje se i bori protiv prastarog prokletstva; ali istovremeno ipriča o duhovima, jer i ostrvo i njegove stanovnike opsedaju duhovi kolonijalne i robovlasničke prošlosti.

Rofijevaizlaže svoju pripovest o sireni kombinujuću tri narativna glasa: retrospektivne dnevničke zapise ostarelog Dejvida Batiste, dobronamernog ribara koji je 1976. spasao Ajkaju; sveprisutnog i sveznajućeg naratora u trećem licu, koji nam omogućava da uđemo u misli važnih i manje važnih likova; i, naposletku, glas same Ajkaje, koja se izražava u stihu. Izabravši ovakav stil pripovedanja, autorka je bila u stanju da prilično obimnu radnju smesti na relativno mali broj strana. Iako je knjiga nazvana po Ajkaji, u njoj se pojavljuje veliki broj likova, a njena priča u isti mah pripada i gospođici Arkadiji Rejn, potomku anglikanskog sveštenika koji je kupio zemljište na ostrvu neposredno nakon ukidanja ropstva. Gospođica Rejn, uprkos tome što je zaljubljena u crnog ostrvljanina po imenu Lajf i sama odgaja njihovog gluvonemog sina Redžija, još uvek živi u kući koju je njen predak izgradio eksploatišući rad tek oslobođenih robova. Kao vlasnica većeg dela ostrva, ona se ne oseća nimalo prijatno: prošlost kuće je jedan od razloga zbog kojih ju je Lajf napustio. „Pomirila se s neobičnom činjenicom da je bela žena s čijihusana odjekuje kreolska pesma“, razmišlja ona na početku romana, ali što se dublje upliće u Ajkajinu priču, sve više postaje svesna korozivne snage svog porekla i pripadnosti beloj rasi. I sama Ajkaja postaje simbol ostrva, ali na potpuno drugačiji način: „Uzdigla se iz talasa i pogledala me,a kad sam i japogledao nju, znao sam da gledam u prošlost ovih ostrvaisvoju sopstvenu mušku priču“, kaže Dejvid.

Ajkaja je biće iz mašte, ali opisana je tako realistično da ćete verovati u postojanje sirena. Iako se u jednom trenutku vraća u prvobitni ljudski oblik, njene „oči srebrnkastih beonjača“ i plovne kožice između prstiju odaju njenu različitost: njeno nesnalaženje u svetu Crne Konče čini je svojevrsnim imigrantom u prostoru i vremenu. Budući da Ajkajina lepota izaziva požudu, prezir, strah i otrovnu zavist, ona postaje oličenje čitavog niza ideja i reakcija na ženstvenost, naročito domorodačku ženstvenost. Teret simbolike koji nosi na svojim ramenima je nezamislivo težak, a najslabija mesta u tekstu su upravo ona na kojima se autorka trudi da eksplicitno objasni ono što je bolje ostaviti neizrečeno. A sa tako velikim brojem likova, neki od sporednih ali veoma važnih – poput Lajfa ili Dejvidove „lajave“ komšinice Prisile – na momente deluju pomalo jednodimenzionalno, pogotovo ako se uzme u obzir da nam je omogućen direktan uvid u njihove misli. Pa ipak, nemoguće je ne diviti se smelosti autorkine vizije, bez obzira na poneku sitnu manu. Rečenicu po rečenicu, Monik Rofi gradi raskošan, kompleksan svet u kome je pravo zadovoljstvo obitavati.

Autor: Šruti Svami
Izvor: nytimes.com
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
letnja književna poslastica akcija 2 za 1 kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jeftiniju, dobijate za 1 dinar laguna knjige Letnja književna poslastica: akcija „2 za 1“ – kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jeftiniju, dobijate za 1 dinar
22.08.2025.
Ljubitelji domaće književnosti, imate razloga za radost! Od 13. do 31. avgusta 2025, u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs, trajaće fenomenalna akcija „2 za 1“ koja će vam...
više
nedelja mangi od 21 do 28 avgusta 2025 30 na sve naslove u izdanju lagune laguna knjige Nedelja mangi od 21. do 28. avgusta 2025! 30% na sve naslove u izdanju Lagune
22.08.2025.
Povodom objavljivanja šestog dela mange „Obećana Nedođija“, svi koji od 21. do 28. avgusta 2025. nabavite pomenutu mangu, odobravamo popust od 30% na ostale naslove iz sve bogatijeg arsenala Laguninih...
više
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.