Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Strah i njegov sluga“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Strah i njegov sluga“

Reč „vampir“ je jedina srpska reč koja je postala internacionalizam. Na zapadu je prvi put zabeležena 1724. godine, u izveštaju komisije koja je istraživala slučaj povampirenja izvesnog Petra Blagojevića koji je „pio krv“ žiteljima sela u okolini Beograda. Vesti o ovom neobičnom slučaju dospele su i do Beča, izazvavši pravu senzaciju. S vremenom, vampiri su zaposeli stranice svetske književnosti, pojavivši se u poznatim delima Polidorija („Vampir“, 1819), Le Fanua („Karmila“, 1872) i Stokera („Drakula“, 1897).

Nemrtve krvopije su i ranije inspirisale srpske pisce (vidi – Ana Radin: „Motiv vampira u mitu i književnosti“), ali znatno sporadičnije nego što se moglo očekivati, imajući u vidu da se radi o predanju duboko ukorenjenom na ovim prostorima. Mirjana Novaković je romanom „Strah i njegov sluga“ u srpsku književnost na velika vrata vratila vampire – dobro poznati kanon upotpunivši dobrodošlim postmodernim ukrasima.

Preuzimajući neke od važnih elemenata čuvene pripovetke Milovana Glišića „Posle devedeset godina“, Mirjana Novaković u svom romanu prepliće priče dva naratora – antropomorfnog Đavola koji, u strahu od Strašnog suda, pokušava da spreči uskrsnuće mrtvih, i nesrećno zaljubljene austrijske princeze, bačene u grotlo balkanskih intriga.

Najčuveniji srpski vampir Sava Savanović se pojavljuje nakratko, ali on nije glavni predmet interesovanja spisateljice. Vampiri u romanu „Strah i njegov sluga“ imaju različite pojavne oblike i ponekad je teško razlučiti lažne od pravih – oni uglavnom nastanjuju transcendentnu dimenziju između jave i sna, prošlosti i budućnosti, nije ih lako opisati – što omogućava različite pristupe i tumačenja proze Mirjane Novaković.

Mešajući istorijsko i mitsko, realno i fantastičko, autorka stvara delo visoke intertekstualnosti koje se otima tačnom žanrovskom određivanju. Pažljiviji i načitaniji pronaći će u romanu brojne posvete delima klasične svetske i srpske književnosti („Novi zavet“, Danteovu „Božanstvenu komediju“, Andrićev „Most na Žepi“, Glišićevu „Glavu šećera“, „Seobe“ i „Stražilovo“ Miloša Crnjanskog, Disovu „Možda spava“...), ali i na neočekivano citiranje pop-kulturnih fenomena novijeg razdoblja (pesma „Simpathy for the Devil“ Rolingstounsa, na primer).

Autorka svoje delo naziva „političkim horor romanom“, i to možda predstavlja dobar kompromis, imajuću u vidu višeslojnost dela. Bez obzira na to što okosnicu priče čini istraga povodom navodnog pojavljivanja vampira u Srbiji 18. veka, horor elementi su potisnuti u drugi plan zarad istraživanja političkih intriga tokom austrougarske okupacije Srbije i biografija / emotivnih previranja dva glavna junaka. Ipak, nema razloga za strepnju. Mirjana Novaković je vešt pripovedač koji ne dozvoljava da se u njeno delo uvuče prazan hod ili, ne daj bože, dosada.

„Strah i njegov sluga“ uspeva da bude zanimljiv publici različitih ukusa, istovremeno pružajući intelektualno-filozofski stimulans i dobru žanrovsku zabavu. Sa romanom Mirjane Novaković svi su na dobitku – a posebno domaća književna scena koja naprosto vapi za infuzijom sveže krvi.

Autor: Đorđe Bajić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.