Laguna - Bukmarker - Prikaz romana Tonija Parsonsa, „Poslednja žrtva“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana Tonija Parsonsa, „Poslednja žrtva“

Sećam se da sam pre nekoliko godina na Sajmu knjiga pričala sa Tonijem Parsonsom o Beogradu i Srbiji i da mi je, u jednom trenutku, rekao da planira da u svoj roman o detektivu Maksu Vulfu ubaci i neki srpski lik. Sa podozrenjem sam ga pitala da li će i taj da bude neki krimos (i već sam bila spremna da se objašnjavam i kao Kalimero vičem „nepravda“) na šta se Parsons slatko nasmejao i kratko rekao: „Obećavam - neće“.

Održao je obećanje i u svom novom romanu, četvrtom iz serijala romana o londonskom detektivu Vulfu koji je nedavno objavila beogradska Laguna, ima ih čak tri i niko od njih nije krimos niti zločinac. Osvežavajuće, i nekako mi je zbog toga „Poslednja žrtva“ još milija i bolja. A objektivno govoreći, u pitanju je dobar, uzbudljiv roman koji se lako i brzo čita i koji je nešto najpribližnije onim starim detektivskim pričama sa Semom Spejdom ili Filipom Marlouom.

U Kineskoj četvrti, londonska policija pronalazi hladnjaču sa telima dvanaest smrznutih devojaka, ilegalnih imigrantkinja koje su u Britaniju došle u potrazi za boljim životom.  U kamionu je, međutim, pronađeno 13 pasoša. Gde je nestala jedna devojka? Potraga za devojkom Maksa Vulfa vodi u mračni svet trgovine ljudima, migracija, ropstva i prostitucije. U kriminalni svet toliko različit od doba vladavine čuvene braće Krej, Ričardson i Vorbojs – sa kojima se Vulf ponovo sreće.

Parsons je novinar, a stare navike teško umiru, i on i dalje ima oštro oko za društvene trendove i probleme, za društvo i svet koji se ubrzano menjaju. Pitanje ilegalnih migranata na koje smo i pored svih tužnih i užasnih slika (sećate li se trogodišnjeg dečačića iz Sirije koji se udavio nadomak Grčke?) zaboravili, ovde nas udara snažno i bez zadrške. Svi njihovi snovi, nadanja da će imati bolji život, da će ga pružiti svojim porodicama, nestaju u hladnjači ili u nekoj rupi od kafane pored puta. A Parsons nam isto tako direktno prenosi i osećanja i interese starosedelaca, kriminalaca, vladinih službi i nevladinih organizacija koje su nemoćne pred tolikim talasom očajnika koji beže od smrti i bede u isto tako neizvesnu budućnost.

„Poslednja žrtva“ je meni najbolji Parsonsov roman, uključujući i njegove ranije „dečačke“ knjige. Direktan, kratak, brz i napet, bez suvišnih detalja, rasplinjavanja, sa likovima koji nisu dvodimenzionalne karikature i hodajući klišei. A tu su i dva predivna psa. Preporuka!  
 
Autor: Ksenija Prodanović
Izvor: nedeljnik.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.