Laguna - Bukmarker - Prikaz zbirke „Da si dobra, i Bog bi te imao“: Okvir za produžetak vrste - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz zbirke „Da si dobra, i Bog bi te imao“: Okvir za produžetak vrste

Neretko se dešava da pisci u različitim fazama stvaralačkog puta koriste iste ili slične predloške koje osvetljavaju na drugačiji, neobičan ili neočekivan način. Tako dolaze do novih početaka i zametaka koji stvarajući autocitatnu i intertekstualnu vezu ne samo između različitih naslova već i različitih vrsta, rodova i žanrova, te, najzad, faza u opusu svojih stvaralaca. Upravo se to primećuje i poređenjem kratkih priča prošlogodišnje zbirke „Da si dobra, i Bog bi te imaoBranka Anđića i njegovih ranijih dela.

U ovom razmatranju se najpre nameće roman „Veličina sveta“ (2008, dopunjeno izdanje 2020) u kom autor ispisuje ličnu, društvenu i, što je iz perspektive nove knjige i ključno, porodičnu istoriju o vezi pripovedača sa svojim ocem i sinom. Ova višegeneracijska priča odvija se iz ugla individue koja opisuje vreme koje provodi sa ocem, koji je u međuvremenu preminuo, te sinom, čija budućnost je tek pred njim, a životi trojice protagonista toliko su povezani da su drugi junaci – uključujući ključne figure majki i suprugâ, ali i manje važne članove porodice i društva – skoro potpuno zanemareni. Perspektivom tri istaknuta muškarca, uspostavlja se vertikala između različitih naraštaja i doba i pokazuje se da je u srži svakog istorijskog i društvenog narativa pojedinac i njegovo neposredno, porodično okruženje. Pored tog romana, nove priče stupaju u snažnu vezu sa onima iz zbirke „Veliko spremanje“ (2017) koje bi mogle da posluže kao epiloški nastavci nekih od ovih tekstova. To izdanje sabira celine o smrti i opraštanju od života, kao i o sudarima junaka sa najbližom okolinom, a kako je nekolicina vrlo obimnih priča iz tog izdanja, u neuobičajenom i nerazjašnjenom maniru, ponovljena ovde, ta dva naslova stupaju u još konkretniju vezu i ističu kontinuitet u radu ovog autora.

Zbirka „Da si dobra, i Bog bi te imao“ već podnaslovom „porodične priče“ upućuje čitaoca na osnovni tematski i idejni okvir koji pokreće njihovo pripovedanje i vodi ga u određenim pravcima. U središtu većine od ovih osamnaest priča je, dakle, dinamika porodice: supružnika, roditelja i dece, starijih i mlađih generacija. Anđić pokušava da uspostavi odnos dva antipoda, bilo da se radi o pojedincima koji ulaze u brak i nailaze na različita iskušenja, ili pak o ocu/majci i sinu/ćerci, a njegovi junaci kao da u svakom trenutku zauzimaju prostor u suprotnim uglovima bokserskog ringa i tokom godina i decenija zajedničkog života stupaju u čitav niz potresnih susreta koji ih vode napred. U tim susretima, njihova posvećenost drugim članovima porodice dovodi se u pitanje i tada nastaju promene koje menjaju i ostale aspekte svakodnevice i grade njihovu karakterizaciju, i unutar zasebnih pripovednih tekstova i unutar zbirke kao celine. Autor bira junake koji će čitaocima da ponude što širi, gotovo panoramski pogled na instituciju porodice u današnje vreme, i otud, premda se veći broj priča odigrava u savremenom Beogradu, ponekad odlazi u prošlost, do prve polovine 20. veka, kao i u udaljene krajeve poput Severne i Južne Amerike.

Junaci priča nisu istih godina, dolaze iz ponekad nespojivih društvenih staleža, bave se različitim zanimanjima i žive drugačije živote, ali lako je primetiti nekoliko tematskih osnova koje ih sve vežu i prirodno sabiraju u zbirku ovakvog karaktera. Najpre, radi se o zapitanosti o održivosti i utemeljenosti porodične sloge, privrženosti i ljubavi, odnosno onih osećanja koja bi trebalo da predstavljaju datost, ali u koja je veoma lako posumnjati. Anđić efektno nagoveštava trenutak u kom bi mogao da se desi razdor između dvoje ili više bliskih ljudi, kao i korake koji to početno udaljavanje vode sve dalje od prvobitne porodične harmonije i ličnog spokoja. Takođe, u značajnom delu priča uviđa se žal za ranijim vremenima i danima kada su junaci bili mladi, bezbrižni i, neretko, bez dece. Taj efekat ponekad se postiže primesama žanrovske književnosti (fantastike, trilera i horora), i dokazuje da su čak i prividno uspešni i uravnoteženi junaci pod stalnim uticajima neočekivane i iščašene sudbine. Najzad, upravo taj beg iz okvira porodičnog u okvir bračnog ili partnerskog života raste u suštinsku karakteristiku nemalog broja junaka koji su odgajani u društvu u kom deca nisu ništa drugo do sporedne figure u životu roditelja, često na granici smetnje ili nelagode – jedan od junaka ne misli o porodici kao o „preporučljivom vidu društvene organizacije, kao o osnovnoj društvenoj ćeliji, pa čak ni kao opšteprihvatljivom okviru za produžetak vrste, već pre svega kao estetskom upotpunjenju svog života“ – i stoga oni nastavljaju tu tradiciju i ponavljaju negativne obrasce ponašanja prethodnih naraštaja. Anđić ističe ove obrasce precizno i ironično, stajući na stranu onih koji su žrtve tog ponašanja i koji zaslužuju našu pažnju u istoj meri u kojoj verujemo da i mi zavređujemo pažnju ljudi oko sebe.

I pored određenih manjkavosti, stilskih neujednačenosti, ponavljanja starijih tekstova bez objašnjenja i pojedinih priča nižeg kvaliteta (Ugovor, Ne gazi mi cipele za ples i Sfinga), zbirka „Da si dobra, i Bog bi te imao“ predstavlja napredak u pripovednom opusu Branka Anđića. Štaviše, ona rekapitulira ranija i anticipira naredna dela koja bi, ukoliko ponove kvalitet najuspelijih priča (Vajs, Mesara Bambi i Sveta – Drumska Sablast), mogla da očekuju zavidan čitalački prijem i kritičarsku recepciju.

Autor: Dragan Babić
Izvor: Politika, Kulturni dodatak


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.