Laguna - Bukmarker - Promocija romana Marija Vargasa Ljose - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Promocija romana Marija Vargasa Ljose

Ne propustite tribinu posvećenu književnom delu jednog od najcenjenijih pisaca današnjice i dobitniku Nobelove nagrade za književnost 2010. godine  Mariju Vargasu Ljosi.

U četvrtak, 9.juna, u Maloj sali Doma kulture Studentski grad u 20 sati biće održana promocija dela Marija Vargasa Ljose. Na promociji će govoriti Silvija Monros Stojaković, Aleksandra Mančić, Bojana Kovačević Petrović, Dalibor Soldatić  i Milan Komnenić.

Mario Vargas Ljosa rodio se u Arekipi u Peruu 1936. Studirao je književnost u Limi, a doktorirao u Madridu. Za vreme studija radi kao novinar i počinje da objavljuje kratku prozu. Već s prve tri knjige – zbirka priča „Šefovi“ (1957) i romani „Grad i psi“ (1963) i „Zelena kuća“ (1965) – osvaja nekoliko uglednih nagrada. Do kraja šezdesetih, uz Markesa, Kortasara i Fuentesa, postaje jedan od glavnih nosilaca latinoameričkog književnog buma u Evropi. Pored nekoliko drama, studija, eseja i memoarske proze, objavio je romane: „Razgovor u katedrali“, „Pantaleon i posetiteljke“, „Tetka Hulija i piskaralo“, „Rat za kraj sveta“, „Pohvala pomajci“, „Don Rigobertove beležnice“, „Jarčeva fešta“, „Raj na drugom ćošku“, „Avanture nevaljale devojčice“ i „Keltov san“. U mladosti je Ljosa bio vatreni levičar, pristalica kubanske revolucije i Fidela Kastra, da bi se kasnije priklonio idejama neoliberalizma, kritikujući istovremeno i ekstremno leve i ekstremno desne režime. Bio je kandidat za predsednika Perua 1990, ali je u drugom krugu izgubio od Alberta Fudžimorija. U obrazloženju Švedske akademije stoji da je Vargas Ljosa zaslužio nagradu zbog kartografski preciznih prikaza struktura moći i jetkih slika otpora, revolta i poraza pojedinca.

Pored Nobelove, dobitnik je niza najznačajnijih svetskih nagrada, priznanja i počasnih doktorata.
 


POVEST O MAJTI

Mario Vargas Ljosa

Nobelova nagrada za književnost 2010. godine.

Roman o idealistima i avanturistima koji su slučajno postali revolucionari.
 

 


PANTALEON I POSETITELJKE

Mario Vargas Ljosa

Nobelova nagrada za književnost 2010. godine.

Humorističan pristup ozbiljnim temama i nedodirljivim institucijama vojske i crkve.
 

 


POHVALA POMAJCI

Mario Vargas Ljosa

Nobelova nagrada za književnost 2010. godine.

Ovaj zaigrani roman o ljubavi i požudi nateraće rumenilo u obraze čak i najtvrdokornijih liberala i pohotljivaca.
 

 


AVANTURE NEVALJALE DEVOJČICE

Mario Vargas Ljosa

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2010. godine.

Biblioteka Bolero vodi vas među latinoameričke pisce i može vam pokazati pravo lice ljubavi.
 

 


Podelite na društvenim mrežama:

letnja književna poslastica akcija 2 za 1 kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jefitniju, dobijate za 1 dinar laguna knjige Letnja književna poslastica: akcija „2 za 1“ – kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jefitniju, dobijate za 1 dinar
14.08.2025.
Ljubitelji domaće književnosti, imate razloga za radost! Od 13. do 31. avgusta 2025, u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs, trajaće fenomenalna akcija „2 za 1“ koja će vam...
više
savršen beg leto, knjige i ti na odabrane lagunine naslove popust od 40  laguna knjige Savršen beg – leto, knjige i ti: Na odabrane Lagunine naslove popust od 40%!
14.08.2025.
Planiraš savršen beg? Ponesi omiljenu knjigu sa sobom! Pronađi je među odabranim naslovima u izdanju Lagune, i to na popustu od 40%! Akcija traje od 21. jula do 17. avgusta 2025. u svim Delfi k...
više
prikaz knjige najkraća istorija sveta etički kompas laguna knjige Prikaz knjige „Najkraća istorija sveta“: Etički kompas
15.08.2025.
Istoričar i naučni publicista Dejvid Bejker napisao je, na nešto više od dve stotine stranica, knjigu koja obuhvata gotovo čitavu istoriju svemira – od Velikog praska pre 13,8 milijardi godina, preko ...
više
prikaz romana berači borovnica bilo je lepo i bilo je prolazno laguna knjige Prikaz romana „Berači borovnica“: Bilo je lepo i bilo je prolazno
15.08.2025.
Amanda Piters pripada Mikmačkom narodu. Indijanski narod, naseljavao je istočnu, atlansku obalu Kanade. Poslednji kanadski popisi stanovništva beleže da ih ima 168.480, neki još govore mikmački jezik,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.