Laguna - Bukmarker - Prva starleta Kraljevine Jugoslavije – „Lela fatalna“ Šimona A. Đarmatija u prodaji od 3. aprila - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prva starleta Kraljevine Jugoslavije – „Lela fatalna“ Šimona A. Đarmatija u prodaji od 3. aprila

Jelisaveta Lela Salević, „Lela fatalna“, nije bila samo fizički privlačna žena. Ona je zračila nekom magičnošću. Bila je puteno ženstvena i izrazito šarmantna. Imala je neodoljiv osmeh i talenat da voli i bude voljena. Nikoga nije ostavljala ravnodušnim. Tridesetih godina 20. veka iz temelja je poljuljala brakove našeg tadašnjeg otmenog sveta. Ponosno je igrala ulogu prve starlete Kraljevine Jugoslavije, a onda se zla kob poigrala s njom i njenim ljubavnicima i udvaračima.

„Ono što se često govori da ’teme traže pisce’, desilo se i ovoga puta. Posle veoma lepog prijema knjige ’Baba Anujka – banatska veštica’, pripremio sam rukopis o beogradskim vračarama. Urednik te knjige je insistirao da u rukopisu navedem imena nekih poznatih ličnosti koje su koristile usluge vračara. Naravno, to nije bio nimalo lak zadatak. Bez provere, može se zapravo za svaku ličnost navesti da je koristila usluge vračara. U tom pogledu su same vračare razvile svojevrstan marketing tvrdeći da su upravo njihove usluge koristile poznate ličnosti. Tako sam kod tri različite vračare naišao da ih je posećivala Jelisaveta Lela Salević. To je bilo sasvim dovoljno da se pojavi iskra koja će zapaliti istraživačku vatru u kojoj sam nekoliko meseci zaista goreo“, kaže Đarmati.

„Knjiga ’Lela fatalna’ je uzbudljiva priča o jednoj mladoj devojci koja je došla u Beograd iz Ivanjice i koja je za kratko vreme uspela da uzburka krv muškaraca različite dobi i izazove zavist ženske populacije. Ona je bila tema zasedanja Narodne skupštine. Njena sudbina vezana je i za ’Gospođu ministarku’ Branislava Nušića. Lepa Lela Salević, glavna junakinje knjige, kako je to napisao Vasa Pavković, za neke će biti samo spretna femme fatale, a za druge uzbudljiva metafora ženske sudbine u patrijarhalnom svetu prve Jugoslavije.

„Vratila se baba Anujka.  Mlađa, lepša, zavodljivija, ali isto tako fatalna. Zove se Lela. Ako ste dovoljno hrabri, željni izazova, lepote i uzbuđenja, Lela čeka na vas u svim Laguninim knjižarama. Svratite da je upoznate. Nećete se pokajati. A možda i hoćete…“, izjavio je autor.

Lela fatalna“ u prodaji je od ponedeljka 3. aprila u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.