Laguna - Bukmarker - Revolucinarni efekat džepnih izdanja - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Revolucinarni efekat džepnih izdanja

Jednostavna inovacija koja je promenila čitalačke navike čitave nacije.
 
Ajfon je postao najprodavaniji smart telefon, jednim delom i zbog toga što je Stiv Džobs prosto opsednut ergonomijom u svakodnevnom životu. Ukoliko želite da ljudi nose računar, morate pogoditi „savršenu meru“ – da bude dovoljno veliki da može da prikaže „detaljnu, čitku grafiku, ali dovoljno mali da se udobno smesti u ruku i džep“.


 
Pre sedamdeset pet godina, drugi američki inovator je doživeo isto prosvetljenje: Robert Fer de Graf je shvatio da može da promeni način na koji ljudi čitaju knjige, tako što će knjige učiniti značajno manjim. U to vreme, prosečnom Amerikancu je bilo iznenađujuće teško da dođe do dobrih romana i esejistike. U zemlji je postojalo samo oko 500 knjižara, i sve su bile zbijene u 12 većih gradova, a knjige u tvrdom povezu su koštale oko 2.5 dolara (što je današnjih 40 dolara).
 
De Graf je napravio pravu revoluciju na tržištu kada ga je izdavačka kuća „Didakta“ („Simon & Schuster“) podržala u nameri da pokrene džepna izdanja u maju 1939. Maleno, dimenzija 10x15 cm, po ceni od samo 25 centi, džepno izdanje, u potpunosti je promenilo uobičajenu praksu – ko čita i gde. Odjednom su ljudi čitali uvek i svuda, slično kao što mi danas stalno proveravamo mejlove i šta ima novo na Tviteru na našim telefonima. Sarađujući sa kompanijama za distribuciju časopisa, koje su često vodili sumnjivi tipovi, De Graf je prodavao knjige i na onim mestima gde nikad ranije niste mogli da ih nađete – prodavnicama, apotekama i na aerodromima. U roku od dve godine prodao je 17 miliona knjiga.


 
„Bukvalno nisu mogli da odgovore na potražnju“, kaže istoričar Kenet S. Dejvis, koji je De Grafov trijumf dokumentovao u svojoj knjizi „Two-Bit Culture“. „Nabasali su na ogroman broj Amerikanaca za koje niko nije znao da žele da čitaju.“
 
I drugi izdavači su požurili da se uključe u posao. I, kao što je to slučaj sa svim novim oblicima medija, džepna izdanja su izazvala paniku u elitističkim krugovima. Naravno, neke knjige su spadale u red kvalitetne književnosti, ali najviše su se prodavale misterije, vesterni, blago prikrivena pornografija – potencijalna „poplava šunda“ koja je pretila da „dodatno degradira ukus opšte populacije“, kako je zabrinuto istakao kritičar društva Harvi Svados. Ali u svem tom metežu nastaju i novi, specifično američki književni žanrovi, počev od hrabrih detektivskih priča Mikija Spilejna do intelektualne naučne fantastike Reja Bredberija.
 
Finansijski uspeh džepnog izdanja ujedno je doveo do kulturnog sunovrata. Medijski konglomerati otkupljivali su firme koje su objavljivale džepna izdanja, nameštali su cene, jureći za brzom zaradom od prodaje bestselera, uključujući i smešne naslove kao što je „101 Uses for a Dead Cat“ („101 upotreba mrtve mačke“). I mada su džepna izdanja i dalje uobičajena pojava, više nisu toliko vrtoglavo jeftinija od tvrdog poveza.
 
Umesto toga, pojavio se novi čitalački format koji ponovo pomera granice. Mini tableti i e-čitači ne samo da staju u vaš džep, oni vam omogućavaju da u džep smestite čitavu biblioteku. I kao što je to učinio i De Grafov pronalazak, e-čitači proizvode nove forme, cene i nove izdavače.


 
To je rezultiralo time, kaže Majk Šacin – izvršni direktor kompanije „Idea Logical“, konsultantske firme za izdavače – da „se mnogo više čita“, jer uspevamo da uklopimo čitanje u sve neobičnije situacije. Ali ga ipak zabrinjava činjenica da će multifunkcionalni tableti kojima se okreće sve veći broj konzumenata elektronskih knjiga, dovesti do toga da čitanje padne u drugi plan u odnosu na druge vidove mobilne zabave: više igrice „Angry Birds“, manje čitanja Filipa Pulmana. Ipak, šta god bio konačan ishod, prava revolucija u prenosivom izdavaštvu nije započela e-knjigama, već sa De Grafovom pojavom, koji je svojim džepnim izdanjima čitanje pretvorio u aktivnost koja može da se obavlja bilo kad i bilo gde.
 
[U SAD se svake godine poseče 30 miliona stabala kako bi se proizvele knjige.]
 
Izvor: smithsonianmag.com
Prevod: Maja Horvat


Podelite na društvenim mrežama:

rođendan beo shopping centra u delfi knjižari 20 popusta na ceo asortiman laguna knjige Rođendan BEO Shopping Centra: U Delfi knjižari 20% popusta na ceo asortiman
11.06.2025.
BEO Shopping Centar proslavlja peti rođendan, a tim povodom od 13. do 15. juna 2025. u Delfi knjižari BEO Shopping Centar važiće 20% popusta na ceo asortiman. Iskoristite akciju kako biste naba...
više
bojan savić ostojić mislim da ne bih preživeo nove devedesete laguna knjige Bojan Savić Ostojić: Mislim da ne bih preživeo nove devedesete
11.06.2025.
Bojan Savić Ostojić, pisac i prevodilac srednje generacije, pažnju literarne javnosti stekao je romanima „Punkt“ (2017), „Nema oaze“ (2019), „Ništa nije ničije“ (2020), „Varvarin u Evro...
više
sesilija rabes umetnost je opsednuta istinom laguna knjige Sesilija Rabes: Umetnost je opsednuta istinom
11.06.2025.
U razgovoru za Bukmarker naučnica i spisateljica Sesilija Rabes otkriva da li je i na koji način u romanu prvencu „Sve je u redu“ uspela da ostvari svoju želju da pomiri svet kakav jeste sa svetom kak...
više
odakle početi sa dostojevskim  laguna knjige Odakle početi sa Dostojevskim?
11.06.2025.
Dakle, pročitali ste „Bele noći“– šta sledeće? Dobrog pisca teško je zaboraviti. Fjodor Dostojevski, verovatno najhaotičniji i najkontroverzniji među velikim ruskim romanopiscima, ponovo hara t...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.