Laguna - Bukmarker - „Rovinjska vrata“– Beogradski roman posvećen Rovinju - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Rovinjska vrata“– Beogradski roman posvećen Rovinju

Jedino što je neophodno znati pre nego što roman „Rovinjska vrata“ počne da se čita, jeste ovaj podatak, može se reći i istorijska činjenica: Rovinj je Beograđanima u vreme socijalističke Jugoslavije bio jedno od najomiljenijih letovališta, tamo su se provodili ne letnji dani nego letnji meseci, pa su mnogi ovaj istarski gradić smatrali svojom drugom kućom i prosto nisu mogli zamisliti da letnji period provedu na nekom drugom mestu.

Zbog toga se Rovinj iz dotične epohe najbolje i sagledava beogradskim očima, pa nije ništa čudno što je upravo jedan srpski roman sav posvećen Rovinju: i formalno, autorskom posvetom, i suštinski, jer se najveći deo radnje dešava u Rovinju.

„Rovinjska vrata“ su, ipak, i roman Beograda, pa i srpskog mentaliteta, bar onoliko koliko su roman rovinjskog podneblja, jer baš zato što su se turisti u Rovinju osećali kao kod kuće, oni kao da su i na letovanje nosili sve svoje navike, običaje, porodične odnose, maltene kao da osim promene mesta boravka nisu ništa drugo ni menjali. Ipak, ako rovinjsko podneblje nije uticalo na starije i već oformljene ličnosti, svakako je moralo uticati na najmlađe članove njihovih porodica, pa će se oni docnije, u zrelom dobu, sećati rovinjskih dana kao možda najbitnijeg segmenta svog detinjstva.

Kako god da je bilo, ostala je izvesna nostalgija za tim vremenima, pa su „Rovinjska vrata“ i roman nostalgije u pravom smislu te reči, a premda je priča donesena u trećem licu i premda pripovedač samim tim treba da bude neutralan, ipak je cela priča prožeta ličnim stavom i raspoloženjem dok se naširoko i slikovito pripoveda o rovinjskim danima. A sigurno je da ni čitaoci – pogotovu ne oni koji i sami nose uspomene iz Rovinja – neće ostati ravnodušni, pa će se tako stvoriti uzajamna i harmonična nostalgija između priče i čitaoca.

Ne treba, ipak, misliti da su u „Rovinjskim vratima“ prikazane samo one lepe stvari kojih se čovek najradije seća sa ovakvih putovanja. Naprotiv, pošto se na letovanjima neretko dešavaju i neprijatnosti, roman ne oskudeva ni u takvim događajima, mada su i oni dati u funkciji odrastanja deteta koje nakon svakog doživljaja, i neprijatnog kao i lepog, postaje zrelije i počinje drugačije da gleda na izvesne životne pojave.

Svakako se „Rovinjska vrata“ mogu bez prigovora označiti kao roman, no slobodno se može reći i da je u pitanju svojevrsna romansirana i sentimentalna panorama, jer uvek je u centru pažnje sâm Rovinj sa svojim uličicama, mnogobrojnim vratima i raznoraznim turistima i starosedeocima, pa i izvesnim – starostajaocima. I sama priča kao da je stvorena u nekom magnovenju, tim pre što radnja ponekad deluje bez reda i poretka, ali ipak smisleno, prateći tok svesti devojčice kroz čije misli protiče jedno naizgled uobičajeno a ipak jedinstveno letovanje.

Iako nije precizirano tačno u godinu, vreme radnje se može naslutiti na osnovu brojnih detalja koji na efektan način simbolišu popularnu kulturu i način života jedne porodice u zenitu samoupravnog socijalizma, bilo da su u pitanju marke kućnih aparata, bilo da su u pitanju nazivi filmova i televizijskih serija, bilo da su u pitanju imena aktuelnih političara.

Posebnu draž će pružiti jezik protkan italijanskim izrazima, često i uz neobičnu mešavinu srpsko-hrvatsko-italijanskog pravopisa, a sve to uz brzalice, doskočice i igre rečima onako kako ih dete razume i kako mu ostanu u sećanju čak i kad, godinama kasnije, spozna pravo značenje i pravilni izgovor dotičnih izraza.

Onoga ko je bio u Rovinju sigurno neće zaobići osećaj da čita sopstvene uspomene, jer Ivana Vonka Prokić kao da je „Rovinjska vrata“ napisala u ime i umesto svih nekadašnjih neizbrojivih stalnih gostiju istarskog letovališta.

A ko nikada tamo nije kročio, sigurno će, nakon čitanja ovog romana, poželeti da i sâm zakuca na neka rovinjska vrata.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.