Laguna - Bukmarker - Sporazumevanje sa prošlošću – preminuo Ginter Gras - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Sporazumevanje sa prošlošću – preminuo Ginter Gras

Nakon nekoliko mirnih dana, bez velikih vesti i događaja, u ponedeljak je jedna vest posebno odjeknula. Preminuo je Ginter Gras. Svet je ostao bez velikog pisca, „politički angažovanog građanina, koji je po zanimanju pisac i grafičar“, kako je sebe opisao Ginter Gras u jednom od poslednjih intervjua.
 
Rođen je u Gdanjsku 1927. od oca protestanstke vere i majke katolkinje poljskog porekla. Prvu zbirku pesama objavio je 1956. godine. Zatim su usledile pozorišne drame „Ujak“ i „Poplava“. Ginter Gras je široj čitalačkoj publici poznat kao autor romana „Limeni doboš“ („Die Blechtrommel“), objavljenog 1959. godine (po kojem je i snimljen film 1979).
 
Zatim su usledila dela „Mačka i miš“ („Katz und Maus“, 1961) i „Pseće godine“ („Hundejahre“, 1963). Zajednička nit koja ih povezuje tiče se uspona nacizma i ratnog iskustva u jedinstvenoj kulturnoj sredini Gdanjska i ušća Visle. Roman „Pseće godine“, koji mnogi smatraju nastavkom „Limenog doboša“, opisuje prostorno izmešane etnicitete i složenu istorijsku pozadinu.

Usledio je period Grasovog angažmana u Socijaldemokratskoj partiji Nemačke, koji je ujedno i period plodnog stvaralačkog rada. Bogat književni opus doneo mu je brojne ugledne književne nagrade i intelektualne počasti.

Kada je, međutim, 1999. dobio Nobelovu nagradu za književnost, mnogi su smatrali da je ovo prestižno priznanje moglo i da sačeka zbog Grasovih nepopustljivih i ponekad nepopularnih političkih stavova. Gras se 2002. godine vraća u sam vrh svetske knjiženosti knjigom „Hodom raka“. Ova novela, čiji se glavni likovi prvo pojavljuju u „Mački i mišu“, smatra se Grasovim najuspešnijim delom. Objavljivanje memoarske proze „Ljušteći luk“ 2006. naročito je izazvalo kontroverze i pretvorilo se u javni skandal, jer je tu Gras prvi put progovorio o svom učešću u nacističkim vojnim formacijama.
 
Gras je dobio mnoštvo međunarodnih nagrada, a 1999. godine primio je najviše književno priznanje: Nobelovu nagradu za književnost. Njegova književnost se obično svrstava u umetnički pokret „Vergangenheitsbewältigung“, što grubo prevedeno znači „sporazumevanje sa prošlošću“.
 
Izdavačka kuća Laguna je u okviru projekta „Odabrana dela Gintera Grasa“ objavila knjige „Limeni doboš“ i „Pseće godine“, a uskoro će se pred čitaocima naći i knjiga „Mačka i miš“ čime će biti kompletirana tzv. gdanjska trilogija.

Ginter Gras je umro u nemačkom gradu Libeku. Imao je 87 godina.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.