Laguna - Bukmarker - Šta piše u Galenovom medicinskom traktatu starom 1.400 godina - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Šta piše u Galenovom medicinskom traktatu starom 1.400 godina

Prevod dela jednog od najznačajnijih antičkih grčkih lekara star 6. vekova, otkriven je na ispisan na pergamentu, koji je bio sakriven ispod tekstova drevnih molitvi. Pojedini istraživači smatraju da su Galenove ideje o medicini bile „potpuno sulude“, ali skriveni tekst sadrži važne tragove o tome kako su antički lekari lečili pacijente.

Galen, rođen 131. godine pre nove ere, smatran je sve do 16. veka jednim od najvećih lekara antičkog sveta, kako istočne, tako i zapadne medicine. Legenda kaže da je Galen izvadio utrobu majmuna pred azijskim visokim sveštenicima i izazvao druge prisutne lekare da je vrate nazad. Oni to nisu bili kadri da urade, pa je to on učinio i tako lekar za gladijatore u službi visokog sveštenstva.

Ipak, izgleda da je Galen znao više o fiziologiji od Aristotela. Aristotel je tvrdio da je srce mnogo važnije od mozga, dok je Galen tvrdio da je mozak primarni organ koji kotroliše sve druge organe u telu. Obojica su na neki način bila u pravu zato što mozak ne može da funkcioniše bez krvi i kiseonika koje srce pumpa u njega. Aristotelova teorija je bila da je glavna svrha mozga da prozvodi sluz koja hladi srce. Galen je pokazao veće razumevanje tela kada je naveo da je mozak povezan sa celim telom i da ga kontroliše.

Ovaj nekada izgubljeni tekst napisan na pergamentu od 230 presavijenih listova uključuje jedan od Galenovih medicinskih tekstova koji je uspeo da izmakne požaru i kojem je stradalo 125 njegovih spisa.

Njegove spisi, od šestog do osmog, sa temom „O mešavinama i moćima jednostavnih lekova“ čuvaju se u Britanskoj biblioteci. Otkriće ovog teksta, koje će doprineti razumevanju Galenovih metoda lečenja, stari je prevod sa starogrčkog na sirijski jezik.

Digitalna verzija Galenovog izgubljenog teksta prevedenog na sirijski jezik sa svih stranama se može naći na internetu. Skenirane su specijalnog tehnikom u Volters Art muzeju (Walters Art Museum) u Baltimoru. Na veb stranici piše: „Ovaj rukopis sadrži liturgijski tekst iz 11. veka koji je veoma važan za proučavanje tropara vizantijskog i melkitskog hrišćanstva. Vrednost manuskripta je dodatno povećana činjenicom da se ispod postojećeg teksta nalazi veoma značajan podtekst. Podtekst datira iz otprilike 9. veka i sadrži sirijske prevode grčkih medicinskih tekstova. Preliminarnim istragama je identifikovano nekoliko listova Galenove osnovne farmakološke teze.“

Izvor: ancient-origins.net
Prevod: Marija Zuak


Podelite na društvenim mrežama:

jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.