Laguna - Bukmarker - Šta piše u Galenovom medicinskom traktatu starom 1.400 godina - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Šta piše u Galenovom medicinskom traktatu starom 1.400 godina

Prevod dela jednog od najznačajnijih antičkih grčkih lekara star 6. vekova, otkriven je na ispisan na pergamentu, koji je bio sakriven ispod tekstova drevnih molitvi. Pojedini istraživači smatraju da su Galenove ideje o medicini bile „potpuno sulude“, ali skriveni tekst sadrži važne tragove o tome kako su antički lekari lečili pacijente.

Galen, rođen 131. godine pre nove ere, smatran je sve do 16. veka jednim od najvećih lekara antičkog sveta, kako istočne, tako i zapadne medicine. Legenda kaže da je Galen izvadio utrobu majmuna pred azijskim visokim sveštenicima i izazvao druge prisutne lekare da je vrate nazad. Oni to nisu bili kadri da urade, pa je to on učinio i tako lekar za gladijatore u službi visokog sveštenstva.

Ipak, izgleda da je Galen znao više o fiziologiji od Aristotela. Aristotel je tvrdio da je srce mnogo važnije od mozga, dok je Galen tvrdio da je mozak primarni organ koji kotroliše sve druge organe u telu. Obojica su na neki način bila u pravu zato što mozak ne može da funkcioniše bez krvi i kiseonika koje srce pumpa u njega. Aristotelova teorija je bila da je glavna svrha mozga da prozvodi sluz koja hladi srce. Galen je pokazao veće razumevanje tela kada je naveo da je mozak povezan sa celim telom i da ga kontroliše.

Ovaj nekada izgubljeni tekst napisan na pergamentu od 230 presavijenih listova uključuje jedan od Galenovih medicinskih tekstova koji je uspeo da izmakne požaru i kojem je stradalo 125 njegovih spisa.

Njegove spisi, od šestog do osmog, sa temom „O mešavinama i moćima jednostavnih lekova“ čuvaju se u Britanskoj biblioteci. Otkriće ovog teksta, koje će doprineti razumevanju Galenovih metoda lečenja, stari je prevod sa starogrčkog na sirijski jezik.

Digitalna verzija Galenovog izgubljenog teksta prevedenog na sirijski jezik sa svih stranama se može naći na internetu. Skenirane su specijalnog tehnikom u Volters Art muzeju (Walters Art Museum) u Baltimoru. Na veb stranici piše: „Ovaj rukopis sadrži liturgijski tekst iz 11. veka koji je veoma važan za proučavanje tropara vizantijskog i melkitskog hrišćanstva. Vrednost manuskripta je dodatno povećana činjenicom da se ispod postojećeg teksta nalazi veoma značajan podtekst. Podtekst datira iz otprilike 9. veka i sadrži sirijske prevode grčkih medicinskih tekstova. Preliminarnim istragama je identifikovano nekoliko listova Galenove osnovne farmakološke teze.“

Izvor: ancient-origins.net
Prevod: Marija Zuak


Podelite na društvenim mrežama:

prikaz romana pakrac o svinjama, pacovima, vranama, crvima  laguna knjige Prikaz romana „Pakrac“: O svinjama, pacovima, vranama, crvima…
23.09.2024.
„Rešio sam, Pepi, nekog da ubijem.“ Ako inicijalna rečenica najnovijeg romana Vladana Matijevića pod nazivom „Pakrac“ svoju poziciju gradi na dramatičnom otkrivanju teskobe iz koje priča proističe, ja...
više
prikaz zbirke vesela pesma nek decu budi pravo da budemo ono što jesmo laguna knjige Prikaz zbirke „Vesela pesma nek decu budi“: Pravo da budemo ono što jesmo
23.09.2024.
Žudeći da upoznam književne svetove koji su mi sasvim nepoznati, odavno se nisam vraćala stvaralaštvu Dragana Lukića. Dakle, godinama se nisam setila svoje davnašnje radosti kada se pesnikove naočare ...
više
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.