Laguna - Bukmarker - Stefan Tićmi potpisivao u Leskovcu svoju knjigu „Ja sam Akiko“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Stefan Tićmi potpisivao u Leskovcu svoju knjigu „Ja sam Akiko“

Svoju drugu knjigu „Ja sam Akiko“ autor Stefan Tićmi potpisivao je u leskovačkoj knjižari Stošić. Knjiga je već postala pravi hit, jer je za mesec dana prodat čitav prvi tiraž od 2000 primaraka. Sve to je iznenadilo Tićmija, ali i izdavača Lagunu.

Foto: jugpress.com

„Retko se dešava da dečija knjiga bude na Laguninoj listi najprodavanijih izdanja tako dugo“ otkriva Tićmi i kaže da je zadovoljan.

„Pogotovo treba uzeti u obzir da nije bilo nikakve promocije, to smo planirali tek za septembar mesec. Mislim da je tajna u tome što je knjiga pitka, a s druge strane duboka. Mislim da sam našao ravnotežu između ove dve stvari. Očigledno da je ljudima to interesantno. To potvrđuje i ova akcija potpisivanja knjiga. Sjajno sam se osećao, ali je to i potvrdilo ono što odavno pričam – Leskovac ima sjajne ljude i to jedan od razloga zbog koga ja ostajem ovde. Ovo nije klasično potpisivanje knjige, više je bilo neko neformalno druženje uz posluženje i tortu specijalno namenjenu za ovu priliku.“

Kvalitet knjige potvrdila je i nagrada na Međunarodnom festivalu „Trg od knjige“ koji je nedavno po 16. put održan u Herceg Novom. Roman „Ja sam Akiko“ proglašen je za Dečju knjigu godine. Žiri u kojem su bili prof. dr Ratko Božović, mr Đorđe Malavrazić i Voislav Bulatović, u obrazloženju je naveo: „'Akiko' je poetski roman Stefana Mitića, koji je za ovu priliku svoje prezime premetnuo u Tićmi, kako bi i taj element izokrenuo, prilagođavajući ga izokrenutom svijetu devojčice japanskog imena. Slično stablu baobaba, koje izgleda, bar za maštovit pogled, kao da krošnjom urasta u zemlju, a korijenjem se obraća nebu, svijet male Akiko je ispunjen naglavce postavljenim načinima viđenja stvari, paradoksima, igrama riječi i realizovanim metaforama. Zato nije čudnovato što ovaj roman o djevojčici koja ne voli granice počinje tačkom, a završava se bez nje, otvorenom bjelinom. Mladi Stefan Mitić pokazao je veliki dar da stvara za djecu, a da se prilikom čitanja njegovog štiva svi čitaoci, bilo koje generacije, osjećaju tangiranim i uključenim. On piše duhovito, i istovremeno toplo i lirski, donoseći izdaleka dah Malog princa i savremenu bajkovitu priču, punu neobičnosti i opojnih čuda“.

„To me je posebno iznenadilo, jer ja se tamo nisam ni prijavio, to je uradio izdavač“, objašnjava Tićmi.

Izvor: jugpress.com


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.