Laguna - Bukmarker - U okviru „Poslednjih dana Vajmarske republike“ održano predavanje Paula Grubera - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

U okviru „Poslednjih dana Vajmarske republike“ održano predavanje Paula Grubera

Povodom novog prevoda romana „Berlin Aleksanderplac“ Alfreda Deblina, Laguna je organizovala, u saradnji sa Gete institutom, Filološkim fakultetom u Beogradu i Jugoslovenskom kinotekom, manifestaciju „Poslednji dani Vajmarske republike“, koja traje do 12. marta.


 
U sredu, 1. marta, u 13.15 na Filološkom fakultetu u Beogradu Paul Gruber, austrijski lektor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, održao je predavanje „Velegrad Berlin u izabranim romanima Vajmarske republike“.
 
Uvod u predavanje činio je kratak pregled istorije Vajmarske republike, socijalnih i kulturnih promena, te glavnih književnih struja te epohe. Paul Gruber istakao je da su Vajmarsku republiku odlikovale simultanost kulturnih i intelektualnih inovacija, sa jedne strane, te političkih i socijalnih kriza, sa druge. Središte te napete simultanosti je bez sumnje predstavljao Berlin koji je posle povezivanja u Vele-Berlin brojio preko četiri miliona stanovnika i postao centar masovne kulture koji je mogao da se poredi sa Londonom i Parizom. Razvitak masovnih medija – radija i filma – doprineo je stvaranju masovne publike, koju je činio osiromašeni srednji stalež službenika. Time se promenilo i shvatanje kulture uopšte: njena funkcija nije više bila da obrazuje, već da informiše i zabavi, te se tako smanjio i jaz između ozbiljne i zabavne kulture. Zbog konkurencije novih medija, koji su znatno promenili navike i percepciju ka akustičkom i vizuelnom, tradicionalnalna štampa im se morala donekle prilagoditi, te je došlo do pravog buma žute štampe, u kojoj su slike ravnopravne tekstu. Tokom dvadesetih, film je uspeo da se etablira kao medij koji više nije bio ograničen na određenu društvenu klasu. Tako je više od 200 filmskih kompanija svoje središte imalo u Berlinu, a u gradu je bilo skoro 400 bioskopa. Pored bioskopa, mnogi moderni barovi, pozorišta, sportske arene činile su centar razonode u velikim gradovima, posebno u Berlinu. Istovremeno, veliki broj osiromašenog stanovništva nije imao mogućnosti da učestvuje u birnom životu grada, a često su bili prisutni politički provincijalizam, korupcija i mržnja prema političkom protivniku oličena u brojnim pučevima, političkim ubistvima i brutalnim demonstracijama.
 
Ubrzanost ritma grada, istovremenost mnogih protivrečnosti, koje su karakteristične za urbani život, činili su Berlin veoma privlačnim i za umetnike. Zbog toga i ne čudi što je Berlin dvadesetih i početkom tridesetih godina prošlog veka bio mesto radnje, odnosno tema mnogih umetničkih ostvarenja kako na filmu (npr. Langov „M“ ili Rutmanov „Berlin – Simfonija velikog grada“) tako i u književnosti (najpoznatiji primer je bez sumnje Deblinov „Berlin Aleksanderplac“). Na predavanju su analizirani razliciti prikazi tog grada u dva romana Vajmarske republike: „Mali čoveče, šta sada?“ Hansa Falade i „Berlin Aleksanderplac“ Alfreda Deblina.

  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.