Laguna - Bukmarker - U Šapcu predstavljena knjiga „Dvor gospodara Jevrema Obrenovića (1816–1842)“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

U Šapcu predstavljena knjiga „Dvor gospodara Jevrema Obrenovića (1816–1842)“

U Šapcu je 2. avgusta 2022. godine u prostorijama Kulturnog centra održana promocija knjige „Dvor gospodara Jevrema Obrenovića (1816–1842)“ autora Nebojše Jovanovića u izdanju Lagune.



O knjizi su, pored autora, govorili i Ljubica Pavlović, ispred Kulturnog centra, i Milan Lukić, književnik iz Beograda.

Takođe, promociju koja je trajala više od dva sata uveličali su glumci šabačkog Narodnog pozorišta, kostimirani u likove gospodara Jevrema, gospođe Tomanije, Anke Obrenović i njihove porodice, izvodeći kratke dramske scene inspirisane motivima iz knjige.

Naime, Šapčani su veoma ponosni na Jevrema Obrenovića (1790–1856), brata kneza Miloša, koji je od 1816. do 1831. rukovodio njihovim gradom, šabačkom nahijom i celim Podrinjem. Po dolasku u Šabac, grad koje je zatekao u potpunim ruševinama posle 11-godišnjeg rata (1804–1815) za oslobođenje Srbije on je na potpuno novom prostoru, odvojenom od dotadašnjeg „turskog Šapca“, izgradio za svega nekoliko godina najlepšu varoš u Srbiji, prvi urbanistički napravljen grad po evropskom modelu, sa pravim ulicama i raskrsnicama koje se „seku pod lenjir“. U njoj su brzo nikle moderne zanatlijske radnje i prodavnice, prva apoteka u Srbiji, prva bolnica, prva kasarna srpske vojske, prvi hipodrom i najlepši konak (gospodarov Dvor) u tadašnjoj Kneževini Srbiji (1824), čak i posle izgradnje Konaka kneginje Ljubice i Topčiderskog konaka u Beogradu. U gospodarovu kuću stigao je prvi klavir u Srbiji, a na ulicama su viđeni prvi fijakeri i gradska (evropska) nošnja umesto dotadašnje narodne (orijentalne).

Posle upravljanja u Šapcu, kao njegov prvi gradonačelnik („Jevremovo doba u Šapcu“), Jevrem je prešao u Beograd da obavlja dužnost gradonačelnika (1831–1842) i predsednika Državnog saveta (1838–1842). Prvi je dobio čin generala u novovekovnoj srpskoj vojsci.

Danas se po njemu zovu glavna ulica (pešačka zona) i predgrađe (Jevremovac) u Šapcu, a nedavno je otkriven i spomenik Jevremu Obrenoviću, blizu mesta gde se nalazio njegov Dvor.



O svemu ovome na promociji detaljno su govorili autor Nebojša Jovanović, Milan Lukić, Ljubica Pavlović, ali i brojni Šapčani (međi njima i nekoliko istoričara) koji su svojim pitanjima ali i vrlo korisnim komentarima upotpunili ovo veoma sadržajno književno i kulturno veče.

Foto: Kulturni centar Šabac / Jovan Marković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.