Laguna - Bukmarker - Zašto su zatvarane žene u 19. veku – posle 119 godina ponovo objavljen „Album ženskog odeljenja Požarevačkog kaznenog zavoda“, koji sadrži ispovesti „opasnih” osuđenica - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Zašto su zatvarane žene u 19. veku – posle 119 godina ponovo objavljen „Album ženskog odeljenja Požarevačkog kaznenog zavoda“, koji sadrži ispovesti „opasnih” osuđenica

„Nekada krasan i primeran građanin, suprug Marte Ilić, rodom iz  Dubravice, odao se piću, pa u pijanstvu ne zna više šta radi. Čim bi se ispraznilo burence pobrinuo bi se da opet bude puno. Komšije su s podsmehom šaptale kako Martu bije 'k’o vola u kupusu'.

Jednom, dok je njen Janko spavao, pade joj užasna misao.

– Da ga ubiješ, to joj sinu kroz glavu, pa se trže i sva strese.

– Ne, ne mogu, pomisli. Al’ čim se probudi on će tebe, nešto joj šane. Pa nek bude, bolje ja njega nego on mene – reče u sebi i diže se. Uze sekiru i zamahnu. Imala je tada 55 leta i osuđena je na 20 godina robije. S mirnom savesti i čudnom rezignacijom izdržavala je svoju kaznu.“

Ovo je jedna od priča iz knjige „Zatvorenice – album Ženskog odeljenja Požarevačkog kaznenog zavoda” koju je 1898. objavio Milutin A. Popović, a sada, posle 119 godina knjiga ponovo izlazi u javnost zahvaljujući priređivaču, dr Svetlani Tomić, i izdavačkoj kući Laguna. 

Album sadrži 35 ispovesti zatvorenica, fotografije, tabele sa statistikom njihovih zlodela i predstavlja važno svedočanstvo jednog vremena.

„Žene iz prošlosti Srbije vršile su različite prestupe: od ubistva muža do čedomorstva i trovanja. Činile su zločine protiv vlasti i vladara, krivotvorile novac, organizovale pljačke, skrivale hajduke, bile hajdučice. Razbijale su stereotipne predstave o ženama u srpskom društvu 19. veka, pa u tom smislu knjiga predstavlja protivtežu idealizovanim interpretacijama žena tog perioda. Knjiga otkriva tragične priče o podređenom položaju žena, njihovu ekonomsku zavisnost od muževa i sinova, kao i želju da uspostave kontrolu nad svojim životom“, ističe Svetlana Tomić.

Milutin A. Popović, o kojem nema dovoljno podataka u literaturi, nije jedini koji je pisao o zatvorenicama. O njima su pisali i domaći pisci poput Janka Veselinovića i Milke Aleksić Grgurove, ali i strani putopisci Gustav Raš i Feliks Kanic koji je pri opisu Požarevačkog ženskog zatvora zapazio brojnost Romkinja.

Album donosi priče o ženama koje su počinile krivično delo zbog potrebe da se zaštite i odbrane, u doba kada nisu postojale „sigurne kuće” gde bi mogle da nađu sklonište od nasilja. Kome je mogla tada da se požali četrnaestogodišnjakinja koju je strina za dva dukata i prase prodala jednom starcu?

„Kao da ponovo možemo čuti pitanje koje je francuski pisac Aleksandar Dima Sin postavio 1880. godine: 'Da li žene koje ubijaju čine prelaz prema ženama koje glasaju?' Da li se zato neke od zatvorenica mogu videti kao deo borbe za dobijanje prava na dostojanstven život i slobodu izbora u životu? Dimina knjiga 'Žene koje ubijaju i žene koje glasaju' objavljena je u Srbiji već 1881. u prevodu advokata Milenka Sandića“, navodi Svetlana Tomić.

Prema njenim rečima, zatvori u Srbiji početkom 19. veka bili su improvizovane mučionice. Osuđenici su zatvarani u kule i podrume, a žene su bile u prostorima ukopanim u zemlju. Najpre su spavale na daskama malo izdignutim od poda, a Gustav Raš sedamdesetih godina 19. veka piše da je požarevački zatvor imao svetle sobe sa drvenim stolicama, a zatvorenice su mogle da se bave vezom, štrikanjem, tkanjem ćilima.

„U Americi je prvi zatvor za žene bio izgrađen 1835. u Njujorku. Nedugo zatim i u Evropi, u Velikoj Britaniji i Irskoj, u Dablinu, 1836. otvoren je Grendžorman. Ohajo je bio prva američka država koja je u svom glavnom gradu Kolambusu 1837. izgradila dodatan prostor za osuđenice, pripojen muškom zatvoru“, kaže Svetlana Tomić.

U Albumu je navedeno da je od 1861. do 1897. kod nas bilo osuđeno 1. 361 seljanki i 285 varošanki. To su uglavnom bile udate žene od 25 do 40 godina. Žene koje su počinile ubistvo dugo su bile izložene zlostavljanju. Bilo je i onih koje su ubile nasilnika i u zatvoru se osećale slobodnije nego napolju. Često bi pevale i pesmom menjale zatvorski prostor discipline.

„U 19. veku bilo je i političkih osuđenica. U Americi je Meri Stjuart upamćena kao prva žena osuđena na smrt 1865. jer je učestvovala u zaveri ubistva predsednika Linkolna. Jelisaveta Andrić je 1859. uhapšena na granici jer je svom suprugu Aleksandru, uredniku srpskog lista 'Svetovid' u Beču, pomagala da prebaci štamparske rekvizite za Zemun. U Srbiji je Jelena Ilka Marković zatvorena jer je 1882. pokušala da izvrši atentat na 'tiranina' kralja Milana Obrenovića, pucajući iz pištolja u Sabornoj crkvi u Beogradu“, navodi Svetlana Tomić. I dodaje da, ukoliko ovu knjigu doživimo kao senzaciju, nismo mnogo odmakli u borbi protiv zla i nepravde. Na ovu temu, podsetimo, pogled iz današnje vizure nudi predstava „Trpele” Beogradskog dramskog pozorišta, u režiji Bobana Skerlića, nastala na osnovu autentičnih ispovesti žena – žrtava nasilja, koje su usmrtile svoje zlostavljače.
 
Autor: Mirjana Sretenović
Izvor: Politika


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz knjige budućnost geografije zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku  laguna knjige Prikaz knjige „Budućnost geografije“: Zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku!
19.09.2024.
Zahvaćeni surovim vrtlogom silnih svetskih političkih, društvenih i ekonomskih previranja koja su posebno dobila na jačini proteklih desetak godina, svi se mi verovatno svakodnevno zapitamo kako li će...
više
prikaz mladih kritičara čuvari krune cara dušana  laguna knjige Prikaz mladih kritičara: „Čuvari krune cara Dušana“
19.09.2024.
Na samom početku knjige car Dušan na samrti daje svešteniku Teodosiju svoju krunu i blago da ih sakrije. Ali to nije bilo kakva kruna. Pisac nas iznenađuje time što nas vodi još unapred, pa smo sa des...
više
marina vujčić želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida laguna knjige Marina Vujčić: Želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida
19.09.2024.
Marina Vujčić, nagrađivana spisateljica, dramatičarka i urednica, autorica prije nekoliko mjeseci izdanog romana „Sigurna kuća“, bila je među hrvatskim sudionicima 12. Festivala svjetske književnosti ...
više
intervju bojan leković nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim laguna knjige Intervju Bojan Leković: Nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim
19.09.2024.
Gotovo nestvarno zvuči podatak da je pisac i osnivač CEO najznačajnije srpske oglasne kompanije KupujemProdajem, koja je od 2008. godine do danas izrasla u najsnažniju internet platformu u Srbiji...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.