Laguna - Bukmarker - „Zločini budućnosti“: uznemirujuć pogled na procvat mračne strane interneta - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Zločini budućnosti“: uznemirujuć pogled na procvat mračne strane interneta

„Upravo ulazimo u veliko doba digitalnih zločina“, upozorava Gudmen, bivši policijski detektiv koji je postao savetnik za sajber zločine i osnivač Instituta za zločine budućnosti. U ovom izuzetno čitljivom i iscrpnom debitantskom delu, do detalja su opisani načini na koje hakeri, učesnici oraginizovanhi zločina, teroristi i korumpirane vlade zloupotrebljavaju povezanost društva koje se povećava. „Povezali smo svet, ali nismo uspeli da ga obezbedimo“, piše Gudmen. Primećujući kako je lako hakovati kompjuterske sisteme, a ponajviše pametne telefone, Gudmen prvo opisuje sadašnje doba digitalnih zločina, od sajber napada na kompanije (kao što su Target ili Sony), preko neuspeha da se zaštite informacije od društvenih medija i data brokera (trgovaca ličnim podacima), porasta u krađi identiteta (ovakva sudbina zadesi 13 miliona Amerikanaca godišnje ), pa sve do digitalnog nadgledanja, sajber progonjenja i zločina iz mržnje. Veliki broj kompanija trpi redovne napade hakera, a da tome ne mogu da uđu u trag; a kada za to saznaju (od klijenata ili policije), obično pokušavaju da sakriju šta su tačno izgubili od podataka. „Ono što većina ljudi ne razume jeste to da svaki podatak uvek negde procuri“, objašnjava autor, a najgore tek predstoji. Eksponencijalni rast upotrebe interneta na svetskom nivou stvara nove mogućnosti, sa lakom zaradom i malo istraživanja za sajber trupe organizovanog kriminala. Porast Interneta stvari, IoT (poput čipova i senzora koji su u svakodnevnoj upotrebi u raznim objektima, kućama, automobilima), daje mogućnost kriminalcima da naprave haos u izumima novog doba kao što su roboti, 3-D proizvodi, sintetički biološki proizvodi i veštačka inteligencija. Neće postojati način da se zaštite kamere za nadzor dece, GPS sistemi, ugrađeni medicinski aparati, dronovi, montažne trake, internet roboti koji se koriste za ličnu upotrebu i drugi objekti, kojih ima oko 50 milijardi i koji će se pridružiti globalnoj mreži do 2020. godine. Gudmen predlaže čvrste mere kako bi se ograničilo širenje sajber zločina, uz pomoć povećanog tehnološkog opismenjavanja javnosti do ogromnog vladinog projekta pod nazivom „Menhetn projekat“ koji se tiče bezbednosti na internetu i razvoja strategija protiv svega što nam preti sa interneta.

Moćan poziv da se osvestimo i obratimo pažnju na naš život na internetu.
 
Izvor: kirkusreviews.com


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.