Laguna - Bukmarker - Fejsbuk je mašina za manipulaciju - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Fejsbuk je mašina za manipulaciju

Korisnici društvenih mreža, pa i junakinja moje knjige, kreiraju sebe kao likove romana, režiraju sopstveni život, zamišljaju živote drugih.
 
Re­či Ka­mij Lo­rans u nje­nom no­vom ro­ma­nu „Mo­gla bih to bi­ti ja”, oštre po­put no­ža, nemilosrd­no se­ku dok go­vo­ri o dis­kri­mi­na­ci­ji pre­ma že­na­ma. „Od se­ve­ra do ju­ga, vla­da jed­na te ista dik­ta­tu­ra, bez ob­zi­ra na to da li je fun­da­men­ta­li­stič­ka ili por­no­graf­ska... Že­ne sta­ri­je od 50 go­di­na ne iz­no­se se na pi­ja­cu po­što ni­su pri­klad­ne za upo­tre­bu ko­ju kup­ci ho­će da im na­me­ne”, pi­še ona kroz svo­ju ju­na­kinju Kler Mil­kam, alu­di­ra­ju­ći na či­nje­ni­cu da su že­ne od­vaj­ka­da tre­ti­ra­ne kao objek­ti i na­vo­di pri­me­re Ma­kro­na i nje­go­ve znat­no sta­ri­je su­pru­ge ko­ji iza­zi­va­ju po­do­zre­nje ili Ma­do­ne ko­joj lju­di „za­me­ra­ju da že­li i da­lje da po­sto­ji”. Ne za­bo­ra­vlja da na­po­me­ne da su u Fran­cu­skoj na kra­ju 19. ve­ka u vre­me Uisman­sa, bra­će Gon­kur i „ve­li­kih že­no­mr­za­ca svih fe­la“, ima­li i jed­nog le­ka­ra ko­ji se otvo­re­no za­la­gao da se „is­ko­re­ni ži­vo­tinj­ka sa pun­đom“. 

Ovaj ro­man sti­gao je 8. maja i pred na­šu či­ta­lač­ku pu­bli­ku u iz­da­nju La­gu­ne u pre­vo­du Gor­da­ne Bre­be­ri­ne, a Ka­mij Lo­rans bila je uče­sni­ca „Mo­li­je­ro­vih da­na“, ma­ni­fe­sta­ci­je ko­ju već tradicional­no or­ga­ni­zu­je Fran­cu­ski in­sti­tut. Po­zna­ta fran­cu­ska knji­žev­ni­ca, dobit­ni­ca na­gra­da „Fe­mi­na“ i „Re­no­do“, do sa­da je ob­ja­vi­la 11 ro­ma­na (kod nas su ob­ja­vlje­na još dva: „U tvom za­gr­lja­ju” 2004. i „Ni ti ni ja” 2007), pi­še hro­ni­ke za „Ima­ni­te”, „Mond” i „Li­be­ra­si­on”, i pre­da­je na In­sti­tu­tu po­li­tič­kih na­u­ka u Pa­ri­zu. 

Pr­vi deo va­šeg no­vog ro­ma­na ima na­ziv „Crk­ni da­bog­da”, a va­ša ju­na­ki­nja Kler Mil­kam ka­že da je to je­di­na po­ru­ka ko­ju mu­škar­ci ima­ju za že­ne i da to ni­je me­ta­fo­ra. Ni­je li to ipak ma­lo pre­te­ra­no?

Is­ko­ri­sti­la sam tu fra­zu ko­ju njoj upu­ću­je je­dan mu­ški lik u ro­ma­nu ka­ko bih na­pra­vi­la sim­bo­lič­nu formu­lu mi­zo­gi­ni­je. „Crk­ni da­bog­da, be­ži, ustu­pi me­sto mla­đi­ma, ustu­pi me­sto mu­škar­ci­ma“. Na­rav­no, ne tre­ba to shva­ti­ti do­slov­no, to je sa­mo je­dan simp­tom sek­si­stič­kog na­si­lja, na­ro­či­to pre­ma že­na­ma u iz­ve­snoj do­bi. 

Vaš ro­man je bez sum­nje oštra kri­ti­ka mi­zo­gi­ni­je, ko­ja je čak i da­nas za mno­ga dru­štva nor­mal­na stvar. Ka­ko oce­nju­je­te si­tu­a­ci­ju u Fran­cu­skoj? Po­sto­ji li da­nas po­tre­ba za fe­mi­ni­zmom?

Uvek po­sto­ji po­tre­ba za fe­mi­ni­zmom i to svu­da, sa­mo u raz­li­či­tim ste­pe­ni­ma. U Fran­cu­skoj je neravnoprav­nost po­lo­va i da­lje ve­o­ma ja­ka, ka­ko pro­fe­si­o­nal­na, ta­ko i dru­štve­na, kul­tur­na. Nejednakost kad je reč o ži­vot­noj do­bi, ko­jom se ja do­sta ba­vim u ovom ro­ma­nu, sa­mo je je­dan aspekt te ne­rav­no­prav­no­sti, ali on naj­bo­lje go­vo­ri o to­me da su kroz isto­ri­ju že­ne tre­ti­ra­ne kao objek­ti – objek­ti žud­nje, za­tim rav­no­du­šno­sti i na kra­ju pre­zi­ra. Osnov­na am­bi­ci­ja fe­mi­ni­zma je­ste da se iz­bo­ri da že­ne bu­du su­bjek­ti kao i mu­škar­ci, a ne objek­ti, za šta ih sma­tra­ju ši­rom pla­ne­te.

U uvo­du knji­ge, čak, po­mi­nje­te Ma­kro­na i nje­go­vu su­pru­gu Bri­žit ka­ko bi­ste ilu­stro­va­li te predrasude?

Bri­žit Ma­kron je bi­la iz­lo­že­na pa­kle­nim na­pa­di­ma u me­di­ji­ma zbog raz­li­ke u go­di­na­ma ko­ja po­sto­ji iz­me­đu nje­nog mu­ža i nje. Ono što ja pod­vla­čim je­ste ne­prav­da i ne­do­sta­tak si­me­tri­je: da je slu­čaj obr­nut i da je on sta­ri­ji od nje dva­de­set go­di­na, ni­ko ih ni­ka­da ne bi kri­ti­ko­vao. To bi se sma­tra­lo normal­nim. Ta asi­me­tri­ja je oči­gle­dan znak sek­si­zma i mi­zo­gi­ni­je. Ta dis­kri­mi­na­ci­ja ka­da su go­di­ne u pi­ta­nju za­sni­va se is­klju­či­vo na dru­štve­noj kon­struk­ci­ji u či­joj osno­vi le­ži ar­ha­ič­na pred­ra­su­da. Bri­žit Ma­kron svo­jom vi­dlji­vo­šću do­pri­no­si de­kon­struk­ci­ji te dru­štve­ne pred­ra­su­de i bor­bi pro­tiv nje.

I ka­ko su mu­škar­ci re­a­go­va­li na ovu va­šu knji­gu?

To ne bih zna­la da ka­žem. Koliko muškaraca toliko i reakcija.  

Vaš ro­man je je­dan ra­šo­mon, gde na­la­zi­mo pri­ču u pri­či. Čak se spi­sa­te­lji­ca, autor­ka pr­vog de­la ro­ma­na ko­ja se u dru­gom de­lu po­ja­vlju­je kao na­ra­tor, zo­ve Ka­mij kao i vi. To je igra?  

Od­u­vek sam vo­le­la ro­ma­nesk­ne kon­struk­ci­je tog ti­pa, ro­man u ro­ma­nu, po­put onih ru­skih ba­bu­ški. To je­ste jed­na igra, ako baš ho­će­te, ali ozbilj­na igra ko­ja is­tra­žu­je gra­ni­ce iz­me­đu stvar­no­sti i fik­ci­je. To je i raz­log što se lik iz dru­gog de­la ro­ma­na zo­ve Ka­mij. Da li sam to ja ili je reč o iz­mi­šlje­noj ličnosti? Za­ba­vlja me da pu­stim da za­plo­vi ta mi­ste­ri­ja. Čak je i pre­zi­me ju­na­ki­nje iz pr­vog de­la (Milkam) ana­gram mog ime­na (na fran­cu­skom Ca­mil­le – Mil­le­cam).

Upo­tre­blja­va­te i Fej­sbuk kao ro­ma­nesk­no sred­stvo?

Da, Fej­sbuk nam do­zvo­lja­va da sa­kri­je­mo svoj iden­ti­tet, da la­že­mo, da ma­ni­pu­li­še­mo i svi ko­ri­sni­ci dru­štve­nih mre­ža na ne­ki na­čin is­ko­ri­šća­va­ju tu nje­go­vu ro­ma­nesk­nu moć. Oni se­be kre­i­ra­ju kao likove ro­ma­na, re­ži­ra­ju sop­stve­ni ži­vot, za­mi­šlja­ju ži­vo­te dru­gih, pro­na­la­ze pri­če ma­nje ili vi­še fiktivne. Fej­sbuk je ma­ši­na za iz­mi­šljo­ti­ne, pa ga u tom smi­slu i te ka­ko ko­ri­sti i mo­ja ju­na­ki­nja.

Vo­li­te da pi­še­te o sop­stve­nim is­ku­stvi­ma, ali ta­kvo pi­sa­nje po­ne­kad mo­že bi­ti i opa­sno po vas ili po dru­ge?

Književnost u ko­joj ne ri­zikuju ni pi­sac, ni či­ta­lac, ni­ko­ga ne za­ni­ma. Pi­sa­nje uvek pod­ra­zu­me­va moć da ka­že­mo ne­što o se­bi, o dru­gi­ma. Da­kle, jed­na knji­ga mo­že iza­zva­ti gla­si­ne, ne­pri­jat­no­sti, mo­že da po­vre­di ne­ko­ga. Ali tre­ba ta­ko­đe ima­ti po­ve­re­nja u pi­sca ko­ji me­ri sva­ku reč i ko­ji ono što že­li da ka­že ne­će upo­tre­bi­ti kao oruž­je na­me­nje­no za osve­tu. Ja ne pi­šem iz že­lje za osve­tom. 

Po­sle smr­ti si­na na­pi­sa­li ste ro­man „Fi­lip”, a ka­da je po­sle to­ga ta­ko­đe po­zna­ta knji­žev­ni­ca Ma­ri Darija­sek na­pi­sa­la ro­man „Tom je mr­tav” me­di­ji su pi­sa­li da ste je op­tu­ži­li za pla­gi­jat?

Ni­ka­da ni­sam op­tu­ži­la Ma­ri Da­ri­ja­sek ni za šta. Sa­mo sam 2007. na­pi­sa­la je­dan du­ga­čak čla­nak u Knji­žev­noj re­vi­ji, gde sam re­kla da mi­slim da je njen ro­man loš. Ali ni­ka­da joj ne bih us­kra­ći­va­la pra­vo da pi­še o če­mu god ho­će, za­i­sta ni­ka­da, ta­ko da ni­je bi­lo ni mo­jih op­tu­žbi, ni sud­skog spo­ra, su­prot­no gla­si­na­ma ko­je je ona pro­no­si­la gde god je sti­gla. 
 
Autor: Gordana Popović
Izvor: politika.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
uz lektiru se raste akcija 2 za 1 na školsku lektiru u izdanju lagune  laguna knjige Uz lektiru se raste! Akcija „2 za 1“ na školsku lektiru u izdanju Lagune!
03.09.2025.
Dragi đaci, roditelji i ljubitelji knjiga, Nova školska godina donosi radost otkrivanja sveta kroz čitanje! Lektira nije obaveza – to je putovanje, igra i prilika da junaci iz knjiga postanu zauvek...
više
ubaci trojku i osvoj popust u susret eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala  laguna knjige Ubaci trojku i osvoj popust: U susret Eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala!
03.09.2025.
U susret Eurobasketu u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi.rs i laguna.rs, od 25. avgusta do 14. septembra važiće dodatni količinski popust od 15% za kupovinu tri i više artikala! Ne pro...
više
nedelja knjiga roberta džordana kupovinom naslova raskršće sumraka ostvarite 30 popusta na ostala dela velikog pisca  laguna knjige Nedelja knjiga Roberta Džordana: kupovinom naslova „Raskršće sumraka“ ostvarite 30% popusta na ostala dela velikog pisca!
03.09.2025.
Nedelja knjiga Roberta Džordana trajaće od 29. avgusta do 4. septembra 2025. u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi.rs i laguna.rs. Iskoristite sjajnu priliku da kupovinom naslova „Raskrš...
više
novi broj nedeljnika u delfi knjižarama laguna knjige Novi broj Nedeljnika u Delfi knjižarama
03.09.2025.
Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.