Laguna - Bukmarker - Igor Marojević: Pišem roman „Prave Beograđanke“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Igor Marojević: Pišem roman „Prave Beograđanke“

Posle uspešnog predstavljanja svojih knjiga u Hrvatskoj i Makedoniji, Igor Marojević otpočeo je niz aktivnosti u Sloveniji, najprogresivnijoj od bivših jugoslovenskih republika. Poznati srpski pisac, unutar dve izdavačke kuće - Beletrina i LUD Literatura - dogodine će imati čak tri prevoda (roman Majčina ruka i zbirke priča Mediterani i Beograđanke), a počev od kraja jula provešće više od mesec dana u Novom Mestu, gde je u rezidenciji za pisanje izdavačke kuće Goga dobio združenu stipendiju dotičnog izdavača i fondacije Traduki. Prvo pitanje koje upućujemo Laguninom autoru tiče se upravo njegovog odnosa prema stipendijama.

- Koristim ih retko, kad moram, pre svega jer ne volim administrativne poslove kojima se dolazi do njih - ističe Marojević. - Ali pošto počev od Beograđanki imam znatno više obaveza nego ranije, bio sam prinuđen da tražim stipendiju. U stvari, bio sam odlučio da iznajmim kuću na Divčibarama, uzmem odmor i anplagdujem se, tj. lišim se interneta i mobilnog telefona i posvetim se pisanju romana. Onda me je drugarica, prevoditeljica Mila Gavrilović, 10. juna obavestila da su Goga i Traduki raspisali stipendiju koja teorijski pokriva doba godine u koje sam želeo da budem izvan Beograda i da imam još nekoliko sati da konkurišem. Pošto sam video da su ljudi koji su raspisali konkurse apdejtovani i neformalni i da ne traže ništa do li da se na imejl pošalju sinopsis projekta i drugi podaci, konkurisao sam u poslednji čas i prošao. Mogao sam da ostanem da pišem i u Zemunu, jer je tu život negde u trećoj brzini dok je u centru Beograda u petoj. Ali Novo Mesto je još sporije a hladnije leti, kad je i dizanje ruke, a kamoli pisanje, projekt jer povlači za sobom znoj. Kod kuće sam mogao da nabacujem i elementarno krčim građu ali za finiji deo posla preferiram distancu.



Koliko vam znači region, pošto je očigledno da u poslednje vreme u njemu imate "prolaz"?

- Iako je  najvažnije kako na vašu knjigu reaguju ljudi s kojima delite maternji jezik – budući da prevod često nije pouzdan – svođenje na srpski i njegovu korumpiranu i amatersku interpretativnu zajednicu utiče pogubno na svakog pisca koji ima iole šire vidike. U tom smislu je region dobar dodatni poligon, uelbekovski rečeno, proširenja književnog područja borbe. U svetskoj ekonomskoj krizi i krizi svetskog izdavaštva preferiram da mi izađe knjiga u Hrvatskoj ili na nekom od okolnih jezika a da ima živu recepciju nego na nekom od većih jezika gde bi, vrlo moguće, trenutno bila u nekom trećem planu.

U kakvom su odnosu sa vašom najkomercijalnijom knjigom, s obzirom na bliskost naslova, "Prave Beograđanke", za čiji ste projekat dobili stipendiju?

- Posredi ni u kom slučaju nije neki nastavak Beograđanki. Između ostalog, to je zbirka priča dok sada pišem roman. Beograđanke su bazirane na izmaštanim ispovestima junakinja koje su ostale i osnova te knjige, dok se Prave Beograđanke u svom prvom delu zasnivaju na istinitim, mada donekle modifikovanim ispovestima, a u drugom se njihove junakinje dovode u tesan romaneskni, čisto fikcionalni saodnos. Doduše, u oba slučaja reč je o digitalnorealističkoj poetici i naslovi jesu naizgled vrlo slični, međutim ko se malo udubi može da vidi da u zbirci priča odnosno romanu problematizuju različite aspekte ženske beograđanštine, realistički odnosno maltene idealistički. Ako ste slušali Sex Pistols, razumećete i šta hoću da kažem tvrdeći da su, između ostalog, Prave Beograđanke u odnosu na Beograđanke što i Great R'n'r Swindle spram Never Mind the Bollocks...

Da se vratimo ipak savremenijim referencama... Nedavno ste sa Aleksandrom Ilićem i Dušanom Nedeljkovićem promovisali novi poetički pravac, digitalni realizam?

- Mislim da je ako se piše o savremenosti internet neizbežna tema s obzirom na to da je promenio svest o količini informacija koju ljudsko biće može da procesira i da je tačnije pisati o njemu iz ovog nego iz fantastičkog ugla u smislu da su mnogi učinci takozvane virtuelne realnosti više nego stvarni i stvarnosni. Digitalni realizam je prvi poetički naziv iza kojeg sam stao, a koji su za moje knjige smislili drugi; u ovom slučaju Aleksandar Ilić, koji ga je smislio i za svoja dela, dok nam se Nedeljković priključio. Očekujem da ćemo u septembru i oktobru biti na turneji po Srbiji.

Izvor: Danas
Autor: D. Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
letnja književna poslastica akcija 2 za 1 kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jeftiniju, dobijate za 1 dinar laguna knjige Letnja književna poslastica: akcija „2 za 1“ – kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jeftiniju, dobijate za 1 dinar
26.08.2025.
Ljubitelji domaće književnosti, imate razloga za radost! Od 13. do 31. avgusta 2025, u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs, trajaće fenomenalna akcija „2 za 1“ koja će vam...
više
nedelja mangi od 21 do 28 avgusta 2025 30 na sve naslove u izdanju lagune laguna knjige Nedelja mangi od 21. do 28. avgusta 2025! 30% na sve naslove u izdanju Lagune
26.08.2025.
Povodom objavljivanja šestog dela mange „Obećana Nedođija“, svi koji od 21. do 28. avgusta 2025. nabavite pomenutu mangu, odobravamo popust od 30% na ostale naslove iz sve bogatijeg arsenala Laguninih...
više
ubaci trojku i osvoj popust u susret eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala  laguna knjige Ubaci trojku i osvoj popust: U susret Eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala!
26.08.2025.
U susret Eurobasketu u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi.rs i laguna.rs, od 25. avgusta do 14. septembra važiće dodatni količinski popust od 15% za kupovinu tri i više artikala! Ne pro...
više
prikaz zbirke alef borhes, slavan u svom lavirintu laguna knjige Prikaz zbirke „Alef“: Borhes, slavan u svom lavirintu
26.08.2025.
Mnogo puta se osećam izgubljenim. Simbol lavirinta je najočitiji simbol. Osim toga, svi čovekovi izumi imaju prilično jasan kraj. Na primer, trpezarija služi za obede, spavaća soba za spavanje, čekaon...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.