Laguna - Bukmarker - Margaret Atvud o distopijskim romanima koji su je inspirisali da napiše „Sluškinjinu priču“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Margaret Atvud o distopijskim romanima koji su je inspirisali da napiše „Sluškinjinu priču“

Način na koji Margaret Atvud na stranicama svog distopijskog remek-dela „Sluškinjina priča“ preobražava američku demokratiju u diktaturu već više od tri decenije kod čitalaca izaziva zaprepašćenje i nevericu. I iako totalitarni režim iz njenog romana nema paralelu u stvarnosti, knjiga svoju moć crpi iz neprijatnog predosećanja da je nastanak države nalik Galadu sasvim moguć – dozvolimo li da stvari krenu određenim tokom.

Foto: ActuaLitté / CC BY-SA 2.0 / Wikimedia Commons

Odgovarajući na pitanja obožavalaca, Atvud je izjavila da se ne slaže sa onima koji „Sluškinjinu priču“ svrstavaju u domen naučne fantastike i da se ona prilikom kategorizovanja knjige radije služi izrazom „spekulativna proza“. Galad nije tek puki plod njene mašte – presedani već postoje. On možda ne odslikava trenutno uređenje Sjedinjenih Država, ali njegova struktura i običaji su slika i prilika određenih aspekata novoengleskog puritanizma iz 17. veka i raznih diktatura koje su kroz istoriju nicale širom sveta.

„Nisam želela da ljudi pomisle da sa mnom nešto nije u redu“, izjavila je Atvud u intervjuu za radio PBS. „Neko me je na Tviteru pitao kako mi sve te stvari padaju na pamet. Moj odgovor je bio: ʼNe padaju na pamet meni, već čovečanstvu. I to već četiri hiljade godina.‘“

Osim istorije, Atvud kaže da je inspiraciju pronašla i u distopijskim romanima poput Orvelove „1984“ i Hakslijevog „Vrlog novog sveta“, koje je rado čitala u mladosti.

„Kada pisce zaintrigira neka književna forma, oni se uvek potajno nadaju da će se jednog dana i sami u njoj oprobati“, nedavno je napisala u jednom eseju. „Sluškinjina priča“ je njen doprinos žanru.

U intervjuu za PBS, autorka pominje i H. Dž. Velsa i „Levu ruku tame“ Ursule le Gvin, „a kada distopijski totalitarizam zađe u domen fantastike, ne možete zaobići Tolkinovog ʼGospodara prstenovaʼ.“ Dodaje i da je pedesetih godina prošlog veka „prosto gutala“ naučnu fantastiku, koja je u to vreme bila neverovatno popularna. „Bila je to era Džona Vindama, era ʼFarenhajta 451ʼ.“

Atvud ističe da je u vreme kada je objavljena „1984“ bila dete i da su joj korice knjige delovale „prljavo i jeftino“. Od Orvelovih dela prvo je pročitala „Životinjsku farmu“, za koju kaže da ju je „prestravila“. „Nisam razumela da se tu zapravo radi o basni o sovjetskoj Rusiji. Bila sam ubeđena da se sve to zaista dešava životinjama i to me je jako potreslo. Kakva užasna priča!“

Od književniih dela koja su u to vreme na nju ostavila snažan utisak Atvud navodi i distopijski roman „Mi“ pisca Jevgenija Zamjatina, koji je dvadesetih godina prošlog veka bio zabranjen u Sovjetskom Savezu. „Zamjatin je predvideo eru Velikog brata i sve ostalo“, kaže ona. „Naročito mi se svidelo to što je pojam ,likvidacija‘ koristio u njegovom doslovnom značenju – napravite jedan pogrešan korak i bićete pretvoreni u tečnost.“

Autor: Džošua Barahas
Izvor: pbs.org
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz knjige budućnost geografije zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku  laguna knjige Prikaz knjige „Budućnost geografije“: Zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku!
19.09.2024.
Zahvaćeni surovim vrtlogom silnih svetskih političkih, društvenih i ekonomskih previranja koja su posebno dobila na jačini proteklih desetak godina, svi se mi verovatno svakodnevno zapitamo kako li će...
više
prikaz mladih kritičara čuvari krune cara dušana  laguna knjige Prikaz mladih kritičara: „Čuvari krune cara Dušana“
19.09.2024.
Na samom početku knjige car Dušan na samrti daje svešteniku Teodosiju svoju krunu i blago da ih sakrije. Ali to nije bilo kakva kruna. Pisac nas iznenađuje time što nas vodi još unapred, pa smo sa des...
više
marina vujčić želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida laguna knjige Marina Vujčić: Želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida
19.09.2024.
Marina Vujčić, nagrađivana spisateljica, dramatičarka i urednica, autorica prije nekoliko mjeseci izdanog romana „Sigurna kuća“, bila je među hrvatskim sudionicima 12. Festivala svjetske književnosti ...
više
intervju bojan leković nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim laguna knjige Intervju Bojan Leković: Nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim
19.09.2024.
Gotovo nestvarno zvuči podatak da je pisac i osnivač CEO najznačajnije srpske oglasne kompanije KupujemProdajem, koja je od 2008. godine do danas izrasla u najsnažniju internet platformu u Srbiji...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.